Odlomak

1    UVOD

1.1    Alkohol I Alkoholizam
Od davnina,oko 6000 godina pre nove ere, alkohol se pominje kao razbibriga, kao lek ili čak kao hrana. Danas je alkoholizam jedna od najrasprostranjenijih toksikomanija. Iako je negde tretiran krajnje nenaucno, kao porok, danas je vec prihvacen opsti tretman alkoholizma kao bolesti, tačnije: alkoholizam treba tretirati kao ozbiljan medicinski I socijalni problem.
Računa se da u celom svetu ima više od 30 miliona odraslih alkoholičara. Po broju obolelih i umrlih alkoholizam se u svetu nalazi na trećem mestu, iza kardiovaskularnih i malignih oboljenja, a tri do pet odsto ukupne svetske populacije je zavisno od alkohola. To je oko 10 do 15% punoletnog svetskog stanovništva, 10% muškaraca i 3-5% žena. U razvijenim zemljama je svaki deseti muškarac alkoholičar.Oko 70% ukupnog stanovništva starijeg od 18 godina konzumira alkohol u skladu s društvenim normama, a povremeno se opija. Zajedno sa alkoholičarem pate zbog njegovog alkoholizma I članovi njegove porodice pa se može izračunati da u svetu pati od alkolizma ukupno preko 120 miliona osoba.

 

 

1.2    Alkoholizam u Srbiji
Svaka šesta odrasla osoba u Srbiji je alkoholičar. U ukupnom broju stanovnika, pet odsto stanovništva čine teški zavisnici od alkohola. Srbija je u Evropi na četvrtom mestu po potrošnji alkoholnih pića. Istraživanje Instituta za javno zdravlje „Milan Jovanović Batut“ o rasprostranjenosti alkohola među srednjoškolcima u Srbiji nedavno je otkrilo poražavajuće podatke – čak jedna četvrtina učenika uzrasta 16 godina redovno konzumira alkohol, uz šta u velikoj meri idu duvan i psihoaktivne supstance i narkotici. Iako je u Srbiji zakonom zabranjena prodaja i služenje pića maloletnicima, istraživanje je pokazalo da najveći deo maloletnika bez ikakvih problema dolazi do alkohola.
S druge strane, istraživanja o alkoholizmu među starijom populacijom praktično ostaju u prikrajku, iako su činjenice katastrofalne. Poslednje istraživanje „Batuta“ pokazalo je da u Srbiji čak 40,3 odsto stanovništva gotovo svakodnevno konzumira alkohol. Od tog broja 3,9 odsto spada u grupu pod visokim rizikom za nastanak dugotrajnih teških bolesti. Stanje je najteže u istočnoj Srbiji, gde je najveći broj stanovnika iz ove grupe, kao i među siromašnijom populacijom. Nažalost, posledice koje izaziva alkoholizam u Srbiji još nisu detaljno istraživane.

 

 

1.3    Pušenje i Duvan
Smatra se da je pradomovina duvana Amerika. On se ovde upotrebljavao zbog svog ekscitativnog dejstva. Kristofer Kolumbo je u svom brodskom dnevniku zabeležio da urođenici puše sušeno lišće duvana, koje je i sam dobio na poklon. Njegovi mornari su ubrzo posle otkrića Amerike doneli duvan u Evropu i bili prvi pušači na tlu starog kontinenta.
Smatra se da je skoro svaki drugi stanovnik Zemlje pušač. Broj pušača varira zavisno od socijalne sredine, starosne strukture i pola. Najvišepušača ima među fizičkim radnicima, anajmanje među akademskim građanima. Verovatno da na to utiče veća informisanost o štetnosti pušenja po zdravlje i prihvatanje zdravstvenih poruka. U ukupnoj populaciji, muškaraca pušača je više u odnosu na broj žena pušača i kreće se od 70 do 80 posto za muškarce I 40 do 50 posto za žene, ali je kod mladih ljudi taj odnos ujednačen i iznosi oko 50 procenata među srednjoškolskom omladinom. Žene su intenzivnije počele da puše nakon II svetskog rata. Sa pušenjem se najčešće započinje u 16. ili 17. godini. Prva cigareta se najčešćezapali pod uticajem društva vršnjaka, dok se kasnije ta navika prihvata bez obzira na štetne efekte duvana.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Psihologija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari