Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Medicina
Objavio Mityash 24. novembar 2015. Prijavi dokument
Uvod
Nervni sistem je izgrađen od neurona i glija ćelija i vezivno vaskularnih elemenata. Osnovnu strukurnu i funkcionalnu jedinicu čine nervne ćelije – neuroni. Oni mogu da prate promene u spoljašnjoj sredini – draži i, kao odgovor na njih, generisati i prenositi informaciju, u vidu brzog talasa. Električni impuls se prenosi na druge nerve hemijskim sinapsama Nervno tkivo je neuroektodermalnog porekla. Gliociti spadaju u potpornu grupu ćelija nervnog tkiva, poseduju električne sinapse. Ispunjavaju interneuronske prostore.
Glija ćelije – uopšteno
Glija ćelije (gliocit) su druge i najbrojnije ćelijske komponenete nervnog tkiva. Ove ćelije su brojnije od neurona i mogu se deliti, za razliku od neurona koji se ne dele. Dimenzije njihovih ćelijskih tela su 3-40 mikrometara. Vode poreklo iz neuroektoderma i imaju iste morfološke odlike kao i neuroni. Gliociti poseduju električni tip sinapse. Glija ćelije popunjavaju sve međuprostore između tela neurona i njihovih produžetaka i tako ih potpuno odvajaju jedno od drugog izuzimajući samo sasvim male površine njihovih međusobnih kontakata – sinapse. Gliociti održavaju mikrosredinu koja je pogodna za aktivnost i vitalnost neurona. Grade granične opne prema drugim tkivima, prema cerebrospinalnoj tečnosti moždanih komora i kanala, i u perifernom nervnom sistemu ima isti takav odnos prema neuronu. Na osnovu morfoloških karakteristika, anatomske lokalizacije i funkcionalne uloge, glija ćelije se mogu podeliti na: centralne i periferne glija ćelije.
Centralne glija ćelije
Centralne glija ćelije
Mikroglijalne ćelije Ependimociti Astrociti Oligodentrociti Naziv
Mezodermalno Germinativni neuroepitel nervne cevi Ektodermalno Ektodermalno Poreklo
Mikroglija – na ćelijskom telu sadrže razgranate, spinozne produžetke pa su mikroglijalne ćelije specifične makrofage CNS-a. Vode poreklo od monocita. Sitne su, poligonalnog oblika. Citoplazmu karakterišu lizozomi i fagolizozomi. Brojni razgranati produžeci daju im sposobnost ameboidnog kretanja. Njihova osnovna uloga je čišćenje nervnog parenhima od infektivnih agenasa, kao i ostataka izumrlih neurona. Vrše i reparaciju centralnog neuroparenhima.
Slika 1
Ependimne ćelije (ependzmocyti) – obrazuje ih ependim, jednoslojan, prizmatičan neuroepitel. Prekrivaju sve moždane duplje i centralni kanal kičmene moždine. Nabori meke moždanice koji prominiraju u moždane komore se nazivaju koroidni pleksusi. Obrazuju epitelne ćelije varijabilne visine, od pločastih do cilindričnih. Najčešće su niskocilindrične – kockaste ependimne ćelije. Kockaste ćelije koje u vidu jednorednog kockastog epitela prekrivaju krvne spletove moždanih komora. Proliferacijom mogu dati tumore (ependimomimi). Ependimocitima se pored jasno izražene pokrovne uloge pridaje uloga transporta tečnosti iz krvi u moždane komore. Iz krvnih sudova lamine propije, sastojci mogu biti sekretovani u moždane komore.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.