Odlomak

HELENIZAM

Smrt Aleksandra Velikog 323. Godine p.n.e. predstavlja kraj razdoblja stare Grčke i ujedno početak jednog novog razdbolja poznatog kao helenističko doba. Helenizam je pojam koji od prve upotrebe označava više različitih stvari, ali uvijek u vezi s grčkom kulturom i njenim utjevajem na ”negrčki” svijet nakon osvajanja Aleksandra Velikog. Bitna karakteristika helenizma je individualizam, koji dovodi do naučnog skepticizma i kritičnosti.  U ovom periodu dolazi do miješanja grčke kulture i svjetonazora s istočnom kulturom, što zahvata kako karakterističnu kulturu, tako i arhitekturu, umjetnost, filozofiju, religiju…
Grčka filozofija imala je višestruk utjecaj na razvoj moderne filozofske misli i nauke općenito zahvaljujući Sokratu, Platonu, Aristototelu a u svijetu književnosti slikovito su opisani najveće ljudski porivi poput ljubavi i mržnje, ali i rat i mir, čast i sram počevši od Homerove Ilijade i Odiseje kroz drame Eshila, Euripida, Aristofana i drugih velikih umjetnika. Helenizam nije samo procvat na polju umjetnosti nego i matematike, astronomije, medicine. Poseban doprinost razvoju medicine dao je Hipokrat koji se smatra ocem medicine, pa u njegovo ime danas medicinsko osoblje polaže tzv. Hipokratovu zakletvu kojom polažu obećanje da će svoj život staviti u službu humanosti te svoje zvanje obavljati savjesno i dostojanstveno. Općenito, grčki helenizam inspirisao je generacije evropskih umjetnika i postavio temelje za razvoj evropske kulture.

 

 

 

HIPOKRAT (460. god. p.n.e. – 380. god. p.n.e.)
Hipokrat je bio jedan od najpoznatijih antičkih grčkih doktora, rođen 460. godine p.n.e. na grčkom otoku Kosu, od oca Heraklida i majke Fenarete.Smatra se jednim od najistaknutijih ličnosti medicine svih vremena, a prema mogima i ocem medicine. Pripada periodu najvećeg sjaja i najvišeg dometa klasične helenske nauke i umjetnosti zajedno sa savremenicima:Periklom, Sokratom, SofokleomiAristofanom.
Sačuvalo se vrlo malo pouzdanih podataka o Hipokratovom životu. Njegov je lik obavijen legendama. Po svjedočanstvu Platona, Aristotela i Menona može se sasigurnošću tvrditi da Hipokrat nije izmišljenaosoba, nego da je zaistaživiouvrijemekada je Sokratpodučavao u Atini i kada su Grčku potresali peloponeski ratovi. Pripadao je plemenitojporodiciasklepijada u kojoj se doktorskoznanjeprenosilosakoljenanakoljeno. Njegov je otac bio doktor,aistotakoidjedHipokrat. DoktorskutradicijunastavilisusinoviTesaliDrakonizetPolip.Praktičnim doktorskim radom bavio se najviše naKosu, vjerovatno u vezisatamošnjimAsklepijevimsvetištem, alinije se tutrajnozadržavaonego je kaodoktor – periodeutiskorištavaosvojeznanjeputujućipoostalimdijelovima Grčke. Boravio je na mnogim otocima, te u pokrajini Tesaliji, gdje je umro u dubokoj starosti. Navodi se da je perzijski kralj Artakserks tražio od Hipokrata da ode nanjegovdvor. Iako je mogaodobitibogatunagradu, Hipokrat, kao grčki rodoljub, odbio je taj poziv. Postoji i legenda da je u Atini suzbijao epidermiju, tako što je čistio zrak paljenjem velikih lomača, kao i da je spalio arhiv Asklepijeva hrama u Knidu ili Kosu da bi tako samo za sebe zadržaomedicinskespoznajesadržane u spisimaarhiva. Hipokratov je lešpokopannedalekoodLarise, gdje je umro u 84. godiniživota.Na grobu se premalegendinaselioroj pčela, a njihov je med bio lijek za aftozna oboljenja djece. Međutim, tom grobu danas nema traga. Aristotel je tvrdio da je Hipokrat bio niskog rasta, to je jedino što se pouzdano zna o njegovom vanjskom izgledu. Postoje tvrdnje da je bio ćelavsapolukrugomkose,te da je imaorijetkubraduikrupan nos.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Farmacija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari