Odlomak

  Hipofiza
Tokom embrionalnog razvoja hipofiza se delom razvija od ektoderma usne šupljine,a delom od neuroektoderma. Neurohipofiza nastaje kao izbočina dna diencefalona (infundibulum) koji raste prema dolje poput drška koji ostaje povezan s mozgom. Adenohipofiza nastaje kao vrećasta izbočina ektoderma na krovu primitivne usne šupljine embriona, neposredno ispred ždrelne membrane (Rathkeova vreća) i raste prema gore. Rathkeova vreća se pojavljuje u ljudskog embriona od treće nedelje kao izbočina krova usne šupljine koja raste dorzalno prema infundibulumu. Posle se ta vreća odvaja od usne šupljine, njen prednji zid zadeblja, tako da se šupljina Rathkeove vreće smanji na usku pukotinu. Krajem drugog meseca ona izgubi vezu s usnom šupljinom i potpuno prianja uz infundibulum (SADLER, 1996.; JUNQUEIRA, 2005.).
Predni režanj hipfize ili adenohipofiza nastaje intenzivnom proliferacijom ćelija prednjeg zida Rathkeove vreće, a malo produženje toga režnja raste duž infundibuluma kojega pri tome obavija čineći pars tuberalis. Zadnji zid Rathkeove vreće razvije se u pars intermedia. Zadnji režanj hipofize ili pars nervosa nastaje od infundibuluma, a sastoji se od neuroglija ćelija i nervnih vlakana, koja dolaze iz hipotalamusa (SADLER, 1996.).

Makroskopska građa hipofize i topografski odnosi

Hipofiza ili pituitarna žlezda je endokrina žlezda koja putem svojih hormona ima važnu funkciju u regulaciji metabolizma, rasta i reprodukcije organizma. Nalazimo je na bazi mozga gde leži u udubini klinaste kosti tzv. turskom sedlu (sella turcica), obavijena naborom čvrste moždane ovojnice (diaphragma sellae turcicae durae matris) koja se sastoji od dorzalnog i ventralnog lista. Na dorzalnom listu postoji otvor (foramen diaphragmatis) koji u čoveka čvrsto priježe uz infundibularni držak. U konja je vrlo širok, obuhvata gotovo opseg hipofize, dok u psa prekriva samo dorzo-kaudalni deo. Infundibularni držak kranijalno je omeden chiasmom opticum i tractus opticusom, kaudalno se nalaze pedunculus cerebri i corpus mamillare, a lateralno je omeden uzdignucima na bazi mozga, lobus piriformis (ELLENBERGER i BAUM, 1943.).
Hipofizu opskrbljuju krvlju dve skupine arterija, koje potiču od unutrašnje karotidne arterije. Sa gornje strane, desna i leva dorzalna hipofizna arterija opskrbljuju eminenciju medijanu i držak, a ventralno, desna i leva ventralna hipofizna arterija opskrbljuju neurohipofizu i malim delom držak (JUNQUEIRA, 2005.).
Obzirom na embrionalni razvoj hipofizu zapravo čine dve žlezde: neurohipofiza i adenohipofiza. Neurohipofiza se razvija od neuroektoderma, čine je pars nervosa i infundibulum, a adenohipofiza potiče od ektoderma usne šupljine, a cine je pars distalis seu glandularis, pars tuberalis seu infundibularis i pars intermedia. Što se tiče odnosa u smeštaju adenohipofize i neurohipofize postoje razlike s obzirom na vrstu pa tako u delfina, psa i konja adenohipofiza okružuje neurohipofizu, dok se u čoveka neurohipofiza nalazi kaudalno od adenohipofize. Između adenohipofize i neurohipofize nalazi se hipofizna šupljina koja u konja nedostaje. Postoji i šupljina infundibuluma koja komunicira sa trećom moždanom komorom. U konja završava sužavajuci se u području prelaza infundibuluma u hipofizu, a u psa se nastavlja u hipofizu. Infundibularnim drškom je hipofiza pricvršcena na bazi mozga. Čini ga infundibulum obavijen sa pars tuberalis adenohipofize (BLOOM I FAWCET, 1994.).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Veterina

Komentari