Univerzitet u Novom Sadu

Prirodno - matematički fakultet

Departman za biologiju i ekologiju

Seminarski rad iz Osnova konzervacione biologije

Tema: Hotspot Zapadni Gati i Šri Lanka

Danica Perišić, Nikola Stojanović, Dragana Vlaški, Marko Maričić

Novi Sad, 2014.

II

Sadržaj

Lista ilustracija................................................................................................................................III
Lista tabela......................................................................................................................................IV
1.Uvod...............................................................................................................................................5
2. Opšte karakteristike......................................................................................................................5

2.1. Geografski položaj.................................................................................................................6
2.2. Klima..................................................................................................................................... 6

3. Odlike hotspota............................................................................................................................. 7

3.1. Biodiverzitet.......................................................................................................................... 8

3.1.1. Biljke...............................................................................................................................8

3.1.2. Beskičmenjaci...............................................................................................................10

3.1.3. Slatkovodne ribe...........................................................................................................10

3.1.4. Vodozemci.................................................................................................................... 11

3.1.5. Gmizavci.......................................................................................................................11

3.1.6. Ptice.............................................................................................................................. 12

3.1.7. Sisari.............................................................................................................................12

4. Uticaj čoveka i ugrožavajući faktori...........................................................................................13

4.1. Ispaša stoke..........................................................................................................................14
4.2. Ilegalan lov.......................................................................................................................... 14
4.3. Sukob čoveka i divljin

e

.......................................................................................................14

4.4. Plantaže................................................................................................................................14

5. Konzervacione akcije..................................................................................................................14

5.1. Vlada i državne institucije................................................................................................... 14

5.2. Nevladine organizacije........................................................................................... 15

6. Zaključak....................................................................................................................................16
7. Literatura.....................................................................................................................................17

background image

5

1. Uvod

Zapadni Gati su planinski masiv koji čini ,,kičmu Indije” 

prostirući se od severa 1600 km prema jugu duž 

zapadnog ruba visoravni 

Dekan

  u zapadnom delu 

Indije

, prosečne širine od oko 100 km sa najvišim vrhom 

Anamudi (2695m) (Slika 1). Nastali su usled raspada superkontinenta Gondvana pre 150 miliona godina. Šri 
Lanka je kontinentalno ostrvo južne Indije, koje je sa Indijom povezano moreuzom Palk i zalivom Manar.

Slika 1

. Satelitski prikaz hotspota

(www.eosnap.com)

2. Opšte karakteristike

Zanimljiv reljef se ogleda u tome što su Zapadni Gati, osim masivnog planinskog venca isprepletani 

rekama, brzim potocima, vodopadima. Takođe su bogati šumom koju naseljava veliki broj najrazličitijih vrsta 
koje se samo ovde sreću. Za razliku od Zapadnih Gata, Šri Lanka je ostrvo koje je jasno podeljeno na suvu i 
vlažnu zonu. Ona svoju dragocenu oazu čuva u centralnom delu ostrva, gde takođe veliki broj vodopada i reka 
nastaje   zahvaljujući   karakterističnoj   klimi.   Dakle,   krase   je   čak   51   prirodnih   vodopada,   od   kojih   je   najduži 
Bambarakanda (Slika 2) sa izuzetnih 263 m. Upravo ove reke i vodopadi Šri Lanke i Zapadnih Gata predstavljaju 
irigacioni sistem koji opskrbljuje nekoliko miliona ljudi. 

Slika 2

. Vodopad Bambarakanda, Šri Lanka 

(2.bp.blogspot.com)

Interesantan i značajan podatak je da veliki broj ljudi koegzistira sa prirodom. Hotspot je nekada bio 

centar   drevnih   civilizacija   (Slika   3),   izuzetno   bogatih   kulturom,   religijom,   jezicima,   kao   i   poštovanjem   i 
rezumevanjem za prirodu, kojim obezbeđuje život što danas ima veliki konzervacioni značaj. Upravo vladari tih 
civilizacija, shvatajući karakterističnu klimu koja ovde vlada, pravili su vodene rezervoare kako bi zadržali i 

background image

7

je leti more hladnije nego kopno, uslovljavajući, takođe, različite vazdušne pritiske. U vlažnom periodu padne i 
do 2.500 ml kiše po m

2

, a u najvlažnijim regionima Šri   Lanke padne 5.000 ml kiše po m

2

  (Slika 7).  Srednja 

godišnja temperature je 28-31

C, dok su dnevne oscilacije 14-18

C (Slika 8).

Slika 6

. Kretanje monsuna

(upload.wikimedia.org)

Slika 7

. Grafički prikaz količine padavina

 (www.cattleyatour.com)

Slika 8

. Podela na klimatske zone

 (upload.wikimedia.org)

3. Odlike hotspota

Biodiverzitet Zapadnih Gata je prema  

IUCN

-u podeljen na kritično ugrožene, ugrožene i ranjive vrste, 

među kojima dominiraju biljke zbog velike raznovrsnosti, koju im omogućava klima (Tabela 1).  Na teritoriji 
Zapadnih Gata i Šri Lanke se nalazi 30 % svih vrsta biljaka, sisara, itd. Teritorija Zapadnih Gata je podeljena u 
pet ekoregiona, dok je 1.900 km

2

  pod Nacionalnim parkovima, sa još 68 svetilišta. Zaštićeno je 9.06 % odnosno 

13.500 km

2

. Zapadni Gati su zbog svoje sofisticiranosti i osobenosti 2012. godine proglašeni za prirodno dobro i 

svrstani u svetsku baštinu 

UNESCO

-a.

8

Tabela 1

. Pregled ugroženih vrsta prema IUCN-u, Zapadni Gati

(www.cepf.net)
Taksonomska grupa

Kritično ugrožene

Ugrožene

Ranjive

Ukupno

Sisari

3

7

21

31

Ptice

2

1

12

15

Gmizavci

0

1

3

4

Vodozemci

11

28

13

52

Biljke

39

111

79

229

Ribe

-

-

1

1

Ukupno

55

148

129

332

3.1. Biodiverzitet

Zapadni Gati i Šri Lanka se odlikuju visokim stepenom endemizma među gmizavcima i vodozemcima, 

dok u ostalim grupama endemizam nije posebno izražen (Tabela 2). Kod biljaka je procenat endemizma 52 %, ali  
je diverzitet posebno izražen.

Tabela 2

. Endemizam i diverzitet

(www.conservation.org)
Taksonomska grupa

Vrste

Endemične vrste

Procenat endemizma

Biljke

6000

3120

52

Sisari

140

38

27.1

Ptice

528

40

7.6

Gmizavci

259

161

62.2

Vodozemci

146

116

79.5

3.1.1. Biljke

Postoji minimum 6.000 vaskularnih vrsta biljaka u Zapadnim Gatima i Šri Lanci, od kojih su oko 3.000 

(52 %) endemi. Takođe, postoji više od 80 endemskih rodova biljaka,od kojih mnogi imaju samo po jednu vrstu.  
Zapadni Gati su dom za otprilike 5.000 vrsta vaskularnih biljaka koje se nalaze u približno 2.200 rodova, a oko  
1.700 vrtsta (34 %) su endemske. Postoji takođe 58 endemskih rodova biljaka i skoro tri četvrtine endemskih 
rodova imaju samo po jednu vrstu. Neki rodovi i familije sadrže velik broj endemskih vrsta, kao što su trske 
(

Calamus

) sa 23 endemske vrste od 25. Od 490 vrsta drveća zabeleženih u niskim i srednje visokim šumama, 308 

vrsta su endemi. Od 267 vrsta orhideja, 130 su endemi. Slično tome, diverzitet biljaka i endemizam u Šri Lanci su 
veoma visoki, sa 3.210 vrsta cvetnica u 1.052 rodova, od kojih su 916 vrsta i 18 rodova endemski. Pretpostavlja 
se da postoji oko 350 vrsta ostrvske paprati. Približno 433 vrste biljaka,i najmanje 5 rodova,su pronađeni na Šri  
Lanci i Zapadnim Gatima.

U Zapadnim Gatima, u Agasthyamalai Hills na krajnjem jugu, veruje se da postoji najveći nivo biljnog 

diverziteta i endemizma na nivou vrste. Približno 87 % cvetnica ovog regiona je pronađeno južno od Palghat  
Gap-a (37 % se nalaze samo na ovom području). U Šri Lanci diverzitet i endemizam svih taksona su mnogo veći  
u vlažnoj zoni, uključujući i montanu zonu,nego u suvoj zoni. Vlažna zona, koja zauzima četvrtinu teritorije Šri 
Lanke, sadrži 88 % cvetnica koje se javljaju na ostrvu.Neke od važnih ekonomskih vrsta su mango (

Mangifera 

indica)  

(Slika 9), banana (

Musa acuminata

), crni biber (

Piper nigrum

) (Slika 11), cimet (

Ceylon  cinnamon

), 

background image

10

3.1.2. Beskičmenjaci

Poznavanje diverziteta beskičmenjaka u ovom hotspotu je slabo, zbog toga se veruje da ovaj hotspot ima 

značajnu   stopu   endemizma   unutar   određenih   grupa.   Na   primer   više   od   100   od   blizu   140   tigrastih   buba   je 
endemično. Međutim, ovo ne mora da bude pravilo za druge grupe: broj endemičnih vrsta leptirova je u ovom 
regionu mali, sa samo 37 endemičnih od 330 u Zapadnim Gatima, i 24 od 234 vrsta endemičnih za Šri Lanku.

Šri Lanka ima neke jedinstvene endeme, uključujući vrstu mrava  

Aneuretus simoni  

(Slika 16), jedinog 

živog predstavnika jedne od 14 podfamilija mrava. Takođe je dom za vise od 50 vrsta slatkovodnih kraba (iz 
familije Parathelphusidae), od kojih su sve endemične. Navedene vrste su ozbiljno ugrožene fragmentacijom i 
degradacijom staništa, kao i pesticidima koji se koriste u obližnjim područjima. Preliminarna procena njihovog 
konzervacionog statusa ukazuje na to da su od 51 vrste, 23 označene kao kritično ugrožene, 7 kao ugrožene, i još 
7 kao ranjive. Jedan od endema Zapadnih Gata je i Travenkor noćni leptir (

Parantirrhoea marshalli

) (Slika 15).

Slika 15.

 Vrsta 

Parantirrhoea marshalli

(www.arkive.org)

Slika 16

. Vrsta 

Aneuretus simoni

(commons.wikimedia.org)

3.1.3. Slatkovodne ribe

Slatkovodne ribe obuhvataju veoma ogranicene areale u ovom hotpotu, iako ih ima mnogo. Blizu 140 od 

više od 190 vrsta strogo slatkovodnih riba su endemične. Takođe postoji 9 endemičnih rodova, uključujući jedan, 

Malpulutta 

(Slika 17), nađen jedino na Šri Lanci. U Zapadnim Gatima, južni region je raznovrsniji od centralnog i 

severnog regiona. Vrsta 

Puntius denisonii 

(Slika 18)

 

je endem Zapadnih Gata.

Slika 17

. Vrsta 

Malpulutta kretseri

(www.seriouslyfish.com)

Slika 18

. Vrsta 

Puntius denisonii

(www.akvaryum.com)

11

3.1.4. Vodozemci

Endemizam   posebno   izražen   u   ovoj   grupi:   od   146   vrsta,   116   je   endemično.   U   Šri   Lanci   diverzitet 

vodozemaca tek sada postaje bolje poznat, i kišna zona ove zemlje može sadržati oko 140 endemskih vrsta. Kroz 
hotspot, rod 

Philautus

  je posebno dobro predstavljen sa vise od 50 vrsta, od kojih su skoro sve endemične. 

Dodatno, 6 rodova (od ukupno 28) su endemična za Zapadne Gate i Šri Lanku. U skorije vreme je otkrivena nova 
porodica vodozemaca u Kerali u Zapadnim Gatima: porodica žaba koje kopaju jazbine, Nasikabatrachidae, sa 
jednom vrstom 

Nasikabatrachus

 

sahyadrensis  

(EN) (Slika 19), koja predstavlja jedinu endemičnu familiju u 

hotspotu. Najbliži živi srodnici ove familije su Sooglossidae na Sejšelima. Nažalost, amfibijska fauna je najviše  
ugrožena,   prvenstveno   zbog   kontinuiranog   gubitka   staništa.   Među   endemima,   preko   85   vrsta   se   smatra 
ugroženim. Izumiranje vodozemaca je takođe relativno dobro dokumentovano, sa oko 20 zabeleženih izumiranja 
u istoriji.

Slika 19

. Vrsta 

Nasikabatrachus sahyadrensis

(www.arkive.org)

3.1.5. Gmizavci

Najveći stepen endemizma u ovom hotspotu je izražen među gmizavcima i vodozemcima, gde je 259  

vrsta   gmizavaca   ovog   regiona,   161   su   endemične.  Četvrtina   od   skoro   90   rodova   gmizavaca   u   hotspotu   su 
endemične, a 9 od njih su predstavljene sa po jednom vrstom. Porodice kao sto su Uropeltidae (47 od 48 vrsta  
endemično), Gekkonidae (18 od 30 vrsta endemično), i Agamidae (20 od 26 vrsta endemično) pokazuju visok 
stepen endemizma. U Zapadanim Gatima obitavaju endemična Kohin šumska kornjača (

Vijavachelys silvatica

(Slika 20), krokodil pljačkaš (

Crocodylus palustris

) i nepopularna kraljevska kobra (

Ophiophagus hannah

) (Slika 

21).

Slika 20.

 Vrsta 

Vijayachelys silvatica

(reptile-database.reptarium.cz)

Slika 21.

 Vrsta 

Ophiophagus hannah

(www.sci-news.com)

 

background image

13

najistaknutiji je makako s lavljim repom (

Macaca

 

silenus

, EN) (Slika 28), nađen u veoma fragmentisanim kišnim 

šumama Zapadnih Gata, i endemični Nilgiri tar (

Hemitragus

 

hylocrius

, EN), koji živi na planinskim pašnjacima 

Zapadnih Gata. Jedan od najugroženijih sisara, malabarska cibetka (

Viverra

 

civettina

, CR) (Slika 29), poznata je 

samo sa Malabarskih ravnica koje su gusto naseljene i centar najviše razvojnih aktivnosti. Hotspot takođe sadrži  
značajne populacije azijskog slona (

Elephas

 

maximus

, EN). 

Slika 26.

 Vrsta 

Srilankamys ohiensis

(www.wht.lk)

Slika 27.

 Vrsta 

Latidens salimalii

(www.planet-mammiferes.org)

Slika 28. 

Vrsta 

Macaca

 

silenus

(franslanting.photoshelter.com)

Slika 29.

 Vrsta 

Viverra

 

civettina

(www.zooclub.ru)

4. Uticaj čoveka i ugrožavajući faktori

Indija je sa svojih 1.242.000.000 stanovnika druga u svetu, posle Kine, dok Šri Lanka ima 50.000.000. 

Godine 1941. broj stanovnika se utrostručio (Slika 30), što predstavlja ogroman pritisak na ekostistem. Čovek 
samo   svojim   prisustvom   stavlja   ovo   hotspot   područje   u   nezavidnu   situaciju.   Antropogeni   uticaj   se   najviše 
izražava kroz ljudske aktivnosti. Rapidna urbanizacija, ekonomski razvoj, poljoprivredna ekspanzija i izgradnja 
puteva   samo   su   neki   od   faktora   koji   ugrožavaju   biodiverzitet.   Pomenuti   faktori   deluju   značajnije,   više   na 
globalnom nivou i zahvataju skoro čitav hotspot.

Slika 30

. Ekspanzija stanovništva u Indiji

(wordpress.com)

14

Međutim, biodiverzitet je na udaru i manje zastupljenih, a opet veoma ugrožavajućih ljudskih aktivnosti. 

Najveći uticaj na lokalnom nivou imaju lokalni faktori, kao što su ispaša stoke, ilegalan lov, sukob čoveka i 
divljine, plantaže u vlasništvima privatnih lica i zagađenje.

4.1. Ispaša stoke 

Najzastupljenija je u pograničnim područjima, gde porast broja stanovnika, često prati i porast broja 

stočnih grla, nekad ga čak i premašuje.  Ispaša generalno može da ima pozitivan efekat na obnavljanje biljnih 
zajednica. Međutim, kada se probije kapacitet sredine, kao što je ovde slučaj, dolazi do ozbiljne degradacije 
staništa.

4.2. Ilegalan lov

Na ovim područjima najčešće je vođen tradicijom, ali i potražnjom za divljači. Lovci koriste puške, ali i 

druge tradicionalne mere, kao što su trovanje ili pravljenje zamki. Posledice lova su smanjivanje broja jedinki 
vrsta. Glavni problem je to što se u zamke koji lovci postavljaju hvataju vrste koje nisu ciljane za izlov. Ilegalan 
lov kao faktor ugrožavanja biodiverziteta podcenjen je od strane vlasti, zbog slabijeg intenziteta u odnosu na 
ostale faktore.

4.3. Sukob čoveka i divljine 

Porast broja stanovnika oko zaštićenih područja doveo je do povećanja sukoba između čoveka i divljači. 

Čovek je gost na teritoriji divljih životinja, ali se ne ponaša tako, pa se često dešava da slonovi uništavaju useve 
ili da leopardi u potrazi za hranom ubijaju stoku, pa na kraju i sami bivaju ubijeni od strane čoveka.

4.4. Plantaže 

Poljoprivreda na globalnom nivou, odnosno veliki agrosistemi, u najvećoj meri degradiraju ekosistem 

ovog   područja.   Lokalne   plantaže   u   vlasništvu   privatnih   lica   takođe   predstavljaju   pretnju   po   biodiverzitet. 
Najzastupljenije su plantaže čaja, kafe, gume, ali i monokultura različitih vrsta kao što su eukaliptus i karanfilić. 
Sreća u nesreći je da upravo ove lokalne plantaže predstavljaju koridore za pojedine divlje vrste.

5. Konzervacione akcije

Zapadni Gati i Šri Lanka imaju dugu tradiciju zaštite životne sredine, sa brojnim državnim institucijama i  

nevladinim organizacijama, iako je svega 15 % hotspota zaštićeno. Zbog ogromnog demografskog rasta i pritiska 
na ekosistem, zaštita i očuvanje biodiverziteta postaje izazov. Potrebno je ulagati sve veće napore, kako bi se 
videli rezultati. Zaštita hotspota, generalno je organizovana na dva nivoa, preko vlade i drzave i nevladinih 
organizacija

.

5.1. Vlada i državne institucije

Vlada Indije i mnogobrojne državne institucije ulažu većinu novca u očuvanje hotspota, ali i donose bitne 

zakonske regulative. Zakoni pružaju podršku u zaštiti biodiverziteta i daju pravne osnove, kako bi se programi 
zaštite stavili na viši nivo. Dva najbitnija zakona doneta od strane državnog vrha Indije su:

1.

 

The   Wildlife   Protection  Act

 

(1972)

 

–  predstavlja   vladin  statut  koji  daje   pravne  okvire  za   zaštitu  divljih 

životinja, uspostavljanje zaštićenih područja i upravljanje staništima. Shodno ovom zakonu nacionalni parkovi su 
najstrože zaštićeni i unutar njihovih granica je zabranjena svaka ljudska aktivnost, osim ako nije u interesu 

background image

16

WCS (Wild Conservation Society)

Aktivnost 

WCS

-a (Slika 33) se najviše bazira na podizanju javne svesti o značaju odnosa između čoveka i 

prirode. Usled čestih sukoba čoveka sa divljinom širom Zapadnih Gata i Šri Lanke strada veliki broj životinja, pa 
organizacija naporno radi na angažovanju pojedinaca u edukaciji ljudi i merama opreza u prevenciji i smanjivanju 
nastalih sukoba.

Slika 33.

 

WCS

(devjobs.asia)

6. Zaključak

Hotspot Zapadni Gati i Šri Lanka odlikuje se izuzetno bogatim reljefom, u kojem se prepliću brze reke,  

planinski masivi i velika šumska prostranstva. Upravo oni predstavljaju dom za veliki broj vrsta, kako biljnih tako 
i životinjskih, od kojih je veliki broj endemično za ovo područje. Međutim, veći deo hotspota je u sastavu Indije, 
koja je druga u svetu po broju stanovnika. Demografski rast i težnja stanovništva za prostorom i resursima, 
stavljaju ekosistem pod veliki pritisak. Posledice prenaseljenosti su jasno vidljive – staništa su degradirana i 
fragmentisana, najčešće bez koridora, što dodatno otežava opstanak mnogih vrsta. Ljudske aktivnosti kao što su 
lov, ispaša i bavljenje poljoprivredom pomerili su granice i postali su prisutni čak i u nezaštićenim područjima, 
koja   se   opet   nalaze   unutar   hotspota,   što   često   prouzrokuje   sukobe   čoveka   i   divljih   životinja.   Očuvanje 
biodiverziteta postaje izazov i kako vreme odmiče biće potrebno uložiti sve veće napore kako bi se uspostavila  
ravnoteža. Srećom, Zapadni Gati i Šri Lanka imaju dugu istoriju zaštite životne sredine. Vlada daje pravne okvire 
za zaštitu biodiverziteta i upravljanje ugroženim staništima, a takođe i finansiraju većinu projekata. Održivo 
korišćenje prirodnih resursa, smanjivanje sukoba sa divljinom, upravljanje staništima i očuvanje koridora, samo 
su neke od stvari koje u međusobnoj saradnji sa stanovništvom mogu doneti oporavak hotspota, koji ima mnogo 
toga da ponudi. Malo uloženog truda u bliskoj budućnosti bi moglo ulepšati sliku ovog hotspota. Dom najveće 
populacije azijskog slona na svetu je upravo ovaj hotspot, i najmanje što možemo učiniti je da pustimo da tako i 
ostane. 

7. Literatura

1.

www.arkive.org

 

 

2.

www.cepf.net

 

 

3.

www.eoearth.org

 

 

4.

www.lonelyplanet.com

 

 

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti