Računari i njihova primena u zdravstvu
TEMA: RAČUNARI I NJIHOVA PRIMENA U
ZDRAVSTVU
Profesor:
Student:
1
Tema
RAČUNARI I NJIHOVA PRIMENA U
ZDRAVSTVU
.
Profesor:
____________________________
2

1. UVOD
Računarski sistem je elektronski uredaj koji deluje pod kontrolom programskih
instrukcija memorisanih u sopstvenoj memoriji, koji može prihvatiti podatke,
izvršiti aritmetičke i logičke operacije, proizvesti izlazne podatke i memorisati
rezultate obrade. To znaci da računarski sistemi izvršavaju tri osnovne funkcije:
obradu podataka, memorisanje podataka i prezentovanje podataka. Danas su u
primeni računarski sistemii različite arhitekture, složenosti i oblasti primene.
Računari se dele na:
-makroračunare
-miniračunare
-mikroračunare
-Makroračunari
predstavljaju integraciju najsnažnijih performansi računarske
tehnike i tehnologije. Primenjuju se u oblastima gde je potrebno obraditi veliki obim
podataka sa relativno složenim procedurama. Takve oblasti su na primer upravljanje
poslovnim sistemima i naučno tehnička istraživanja.
-
Miniračunari
su više specijalizovani računari, nemaju tako jake performanse, ali
im je cena pristupačnija. Koriiste se kao interaktivni sistemi sa vremenskom
podelom, periferni I telekomunikacioni računari velikih kompjutera, računari u
sistemima za obradu podataka, telekomunikacioni konetratori, poslovna obrada
podataka u manjim preduzećima.
-
Mikroračunari
su računari zasnovani na mikroprocesoru. Za razvoj
mikroprocesora zaslužan je razvoj poluprovodničke tehnologije koja omogućava da se
na jednoj pločici poluprovodničkog kristala milimetarske zapremine, nane stotine
hiljada sklopova koj iobezbenuju funkcionisanje računara.
Kompjuterski (računarski) sistem je složen system koji se sastoji od dva podsistema,
tehničkog koga nazivamo hardver i programskog koji nazivamo softver.
-Hardver
predstavlja tehmičku opremu računara tj. Visoko-tehnoloske
komponente računara. Ovaj izraz je nastao zbog veličine prvog računara ENIAC koji
je bio težak, kabast i glomazan, sa razvojem informacionih tehnologija značenje
ovog izraza je prošireno i na sve druge komponente računara.
-Softver
predstavlja programsku podršku hardverskim komponentama.
Zbog svog širokog spektra mogućnosti široka je primena računara u: medicini,
vojsci, u obrazovanju...
U nastavku podrobnije ćemo obraditi primenu računara u medicini.
2. PRIMENA RAČUNARA U MEDICINI
U današnje vreme svi smo svedoci velikog uticaja računarstva odnosno informatike u
svim svim segmentima života, što se posebno odnosi na nauku i tehnologiju. Naravno,
nezamislivo je da se bilo koja vrsta istraživanja sprovede bez upotrebe globalne mreže
gde se može naći velika količina podataka i informacija. Imajući to u vidu i medicina
kao nauka nije pošteđena uticaja nužnog uslova – INTERNETA.
Kada je reč o upotrebi računara u medicini, kao i u ostalim oblasima, ista doprinosi
znatnom unapređenju *poslovanja*, prevazilaženja poblema koja se tiču papirologije,
kartoteka itd. Svima je poznato da su kartoteke (koje kod nas i dalje postoje) veoma
nepraktične, pre svega zbog njihove veličine, dok je neverovatna visprenost i iskustvo
potrebno za pronalaženje pravog kartona. Pomenuto dovodi do neuroze, ionako
bolesnog pacijenta, do uzrujavanja lekara, nepravilne dijagnoze i svega što je veoma
dobro poznato ljudima koji drugi deo života provedu po čekaonicama naših bolnica.
Glavni cilj uvođenja računara jeste prevazilaženje gore pomenutih problema,
uspostavljanje tzv. elektronskih kartona za pacijente koji će sadržati snimke sa svih
aparata, lekove koje pacijent mora da koristi, koja je terapija, da li je treba promeniti
itd. Sa druge strane, omogućeno je neuporedivo brže postavljanje dijagnoze iz razloga

„vebocentričnosti“ PACS-a. Implementacija Web tehnologija u samo srce sistema
olakšava korišćenje svih puteva prenosa informacija – lokalnu mrežu, dial-in,
virtuelne privatne mreže i drugo. Ovi sistemi dobijaju puni smisao u teledijagnostici
i telekonsultacijama, pa se može uključiti osoba koja je fizički možda i na drugom
kontinentu.
Veći značaj od „prekomorskih“ konsultacija imaju hitni slučajevi, kada nije
problem da nalaze i snimke dobijene u hitnoj pomoći pregleda npr. radiolog koji je
kod kuće, bez potrebe za dolaskom u ordinaciju. Tako se štedi dragoceno vreme
koje može odlučiti o budućnosti povređenog. Značajna primena se nalazi i kada
nema dovoljno stručnjaka tamo gde su potrebni, kao što postoji hronični manjak
patologa u čitavom svetu, pa i kod nas. Slanje preparata u centre gde će patolozi
izvršiti pregled često traje i po dve nedelje, a za to vreme pacijent leži u bolnici; to
se može izbeći korišćenjem telepatološkog sistema, zahvaljujući kom će procedura
potrajati svega nekoliko sati. Osnovni dobici primenom PACS-a ogledaju se u
povećanju kvaliteta dijagnostike, značajnom ubrzanju rada (kliničari u Americi
izjavljuju da štede oko sat vremena dnevno samo zahvaljujući činjenici da su im
podaci uvek nadohvat ruke, tj. kompjutera), isključenju gubitka snimaka,
mogućnošću da se isti podaci vide na više mesta istovremeno, zatim u nižoj ceni
pregleda i težnji ka okruženjima koja ne upotrebljavaju filmove... PACS je prvo
nastao kao potreba upravo u radiološkim odeljenjima, zbog ogromnih sredstava koja
se troše na filmove, hemikalije i arhiviranje koje se kod nas često ni ne sprovodi.
2.2. MINIMALNE TEHNIČKE KARAKTERISTIKE
Razvojno okruženje-
Korišćenje razvojne platforme Borland
Delphi
daje
mogućnost praćenja razvoja informacione tehnologije i primene modernih
koncepta rešenja.
Operativni system-
Radi na operativnom sistemu
Windows
98/NT/2000/XP.
Baze podataka-
Instalacije sistema sa manje od 30 radnih stanica koriste
bazu podataka Borland
InterBase
, a kod sistema sa većim brojem radnih stanica, preporučuje se
baza podataka
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti