Odlomak

Pojam
Pojam javne financije vezan je uz postojanje potreba kao društvene i ekonomske kategorije. Riječ je o posebnim potrebama – javnim potrebama. Javne potrebe namiruju se sukladno načelima koja se razlikuju od drugih načela. Mehanizam namirivanja javnih potreba razlikuje se u odnosu na ostale potrebe, a sastoji se od 2 komponente:

  •     odgovarajući organi
  •     odgovarajuća sredstva

 

Javne potrebe
U javne potrebe spadaju:

  •     troškovi financiranja države (javne administracije)
  •     troškovi djelovanja predstavničkih, izvršnih i sudskih tijela
  •     vojni izdaci
  •     izdaci za unutarnju sigurnost i javni red
  •     izdaci za održavanje odnosa s inozemstvom
  •     izdaci za funkcioniranje javnih službi: obrazovanje, zdravstvo, znanstvena istraživanja, socijalna skrb, kultura, vraćanje kamata i glavnice unutarnjeg i vanjskog duga i druge javne financije

Navedene financijske aktivnosti obično se danas svrstavaju pod pojam javnih financija.

Nazivi ove discipline u literaturi odražavaju temeljne značajke sustava:

  •     privatno-tržišnu komponentu
  •     javnu (državnu) komponentu

Znanstvena disciplina javnih financija nije izolirana, već je usko povezana s ostalim znanstvenim disciplinama. Javne financije su dio zasebnog sustava ekonomskih znanosti.
Međuovisnost s temeljnim znanstvenim disciplinama

  •     opća ekonomska teorija
  •     ekonomika nacionalnog gospodarstva i dr. discipline

Javne financije predstavljaju financiranje države. U centru je:

1.    Država (glavni subjekt)
pri čemu se izučava
2.    Financijska djelatnost države
da bi se zadovoljile
3.    Javne potrebe

Što znači da su javne financije usmjerene na zadovoljavanje javnih potreba. Ove 3 kategorije su međusobno povezane.

 

 

 
KRATAK PRIKAZ JAVNIH FINANCIJA

Javne financije, uz to što su društvena i ekonomska znanstvena disciplina, one su i povijesna znanost. Uloga države u gospodarskom životu može se promatrati u različitim vremenskim periodima.
LIBERALIZAM – do 30-ih godina
Posebno je naglašeno tržište, odnosno automatizacija tržišta. U centru je poduzetnik, koji pokušava ostvariti maksimalni profit, što jedino može postići na osnovu slobodnog tržišta, znači, bez uplitanja države.
Uloga države je minimalna, a svodi se na zadovoljavanje osnovnih potreba. U liberalizmu imamo:

 

PODUZETNIK  —   PROFIT   —   TRŽIŠTE

 
Cilj liberalizma je maksimalan profit i slobodno djelovanje tržišta.
Zaključak liberalnih teoretičara je da miješanjem države dolazi do poremećaja automatizma. Osnovna funkcija države po liberalnim teoretičarima je obrana i financiranje policije i sudstva. Liberalni teoretičari smatraju da država na sebe treba uzeti investicije, a to su izgradnja putova, mostova i sl. Za navedene investicije nisu zainteresirani poduzetnici (nema profita). U liberalizmu cijeli automatizam jeste ”nevidljiva ruka tržišta” koja omogućuje stvaranje sretnog pojedinca, što vodi sretnom društvu. Dakle, ako imamo sretnog pojedinca, imat ćemo i sretno društvo – realizacija preko ”nevidljive ruke tržišta”.
30-ih godina dolazi do velike svjetske krize (velika nezaposlenost rada i kapitala). Liberalni teoretičari ne uspijevaju riješiti krizu. Dolazi do revolucije ekonomske misli. Predlaže se novi mehanizam da bi se riješila kriza.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Skripte

Komentari