Odlomak

UVOD

Kolektivni ugovori su vrsta ugovora koji proizvode pravna dejstva za sva lica koja pripadaju određenoj grupi (kolektivu ili nekoj organizaciji) koja je ugovor zaključila. Pravno dejstvo ovih ugovora prostire se i na one članove grupe koji nisu dali svoju saglasnost ili su postali članovi te grupe kasnije, posle zaključenja ugovora. Za nastanak ugovora dovoljno je da je saglasnost za zaključenje ugovora dala većina članova te grupe. Ovi ugovori uglavnom sadrže samo opšte odredbe kojima se reguliše odgovarajući pravni odnos ili opšte uslove pod kojima će ubuduće članovi te grupe imati da zaključe svoje individualne ugovore.
Kolektivni ugovor o radu je najtipičniji primer. Međutim, on je izdvojen iz građanskog prava čineći sa ostalim institutima predmet proučavanja posebne grane prava – radnog prava.
Drugi primer je prinudno poravnanje više poverilaca. Kolektivni karakter prinudnog poravnanja ogleda se u činjenici da on proizvodi pravna dejstva za sve poverioce istog dužnika, pa i za one koji su bili protiv poravnanja, ako su u manjini. Poravnanje se smatra prihvaćenim ako za njega glasaju poverioci čija potraživanja čine više od polovine ukupnog potraživanja onih poverilaca koji imaju prvo glasa.
Tu je i ugovor o osiguranju života svih članova kolektiva čija je delatnost povezana s izrazitijom mogućošću rizika (radnici u rudniku).

 

 

 

1.    Pravna priroda kolektivnih ugovora

Klasična doktrina stajala je na stanovištu da ugovori obavezuju samo ona lica kola su kroz ugovor izrazila saglasnost. Kasnije interes pojedinca ustupa pred zajedničkim interesom tako da volja većine čini ugovor. Iako postoje različita teorijska rešenja ona imaju zajedničko opšte obeležje da u objašnjenju prirode kolektivnih ugovora polaze od instituta građanskog prava.

1.    Prema jednom shvatanju to je ugovor o punomoćstvu, gde sindikalne organizacije imaju ulogu punomoćnika, a radnici su nalogodavci.
2.    U drugom tumačenju reč je o nezvanom vršenju tuđih poslova koje posle zaključenja dobija ratifikaciju od svojih članova.
3.    Prema trećem tumačenju ovo je ugovor u korist trećeg lica.
4.    Prema četvrtom tumačenju reč je o neimenovanom ugovoru.

Ipak, pre bi se moglo prihvatiti stanovište da je reč o posebnoj vrsti ugovora, koji istina nemaju svi ista posebna obeležja. Međutim, postoji jedan minimum zajedničkih osobina koji je dovoljan da ih sve poveže u jednu kategoriju, a on se sastoji u dejstvu ugovora na sve članove jedne određene društvene grupe pa čak i protiv volje nekih od njih. Tvorci ugovora su lica koja čine većinu grupe a ugovornici su svi članovi grupe
Kad se u random pravu upotrebi termin “ugovor o radu”, onda on pokriva dve katerogije ugovora:  kolektivne ugovore o radu i individualne ugovore o radu.
Termin “individualni ugovor o radu” pokriva opet dve vrste ugovora : jednu vrstu cine ugovori  o radu kojima se zasniva radni odnos,  a drugu grupu cine ugovori kojima se ugovara  vrsenje rada  koji  nema karakter radnog odnosa. Kakva je razlika izmedju individualnog i kolektivnog ugovora o radu? Individualni ugovor o radu proizvodi dejstva samo za lica koja su neposredno ili posredno ucestvovala u njegovom zakljucivanju. Medjutim, kod kolektivnog ugovora nije tako. Naime, kolektivni ugovor obavezuje i ovlascuje, tj. proizvodi pravna dejstva i prema licima koja nisu ucestvovala u njegovom zakljucivanju a clanovi su kolektivna (organizacije, udruzenja, sindikata) ciji predstavnik je zakljucio ugovor. Prema tome, bitno obelezje kolektivnog ugovora jeste to sto on proizvodi dejstva i na lica koja nisu njegovi ugovaraci. Kolektivni ugovor zakljucuju predstavnici kolektiva (sindikata, udruzenja poslodavaca), s tim sto se za njegovo zakljucivanje ne trazi saglasnost svih clanova kolektiva.  Na primer, predstavnik sindikata koji zakljucuje kolektivni ugovor ne mora da dobije saglasnost svih clanova. Medjutim, kod poslodavca postoje zaposleni koji nisu clanovi sindikata i od kojih se ne mora traziti saglasnost, ali se kolektivni ugovor primenjuje i na njih. Oni koji su se protivili njegovom zakljucivanju duzni su da ga primenjuju,  jer vazi pravilo vecine. Isto tako, predstavnik udruzenja moze zakljuciti kolektivni ugovor i pred toga sto je jedan broj poslodavca, clanova uduzenja, bio protiv. Zakljuceni kolektivni ugovor bice obavezan i za njih. Pored toga, kolektivni ugovor primenjivace se i na lica koja naknadno postanu clanovi kolektiva (tj. udruzenje poslodavaca).
Kolektivni ugovor predstavlja pisani akt normativno obligacionog karaktera koji nastaje u postupku pregovaranja izmedju, s jedne strane, sindikata kao predstavnika zaposlenih i, s druge strane, poslodavaca  odnosno udruzenja poslodavaca ciju sadrzinu cine norme kojima se na opsti nacin regulisu odnosi poslodavaca i radnika (individualni radni odnosi), odnosno kojima se utvrdjuju uslovi pod kojima ce se zakljucivati i ostvarivati individualni ugovori o radu, kao i norme kojima se regulisu medjusobna prava i obaveze ugovornih strana.
Rec je, dakle, o aktu institucionalizacije volja subjekata kolektivnog pregovaranja. U njemu se susrecu volje nosilaca suprotnih interesa i uspostavlja njihova ravnoteza. S jedne strane je sindikat koji kao organizacija zastupa interese zaposlenih a, s druge je posodavac odnosno udruzenje poslodavaca koje zastupa interese poslodavaca. Sindikat je u pozitivnom pravu Srbije jedini zastupnik interesa zaposlenih u postupku pregovaranja i zakljucivanja kolektivnih ugovora. Prema Zakonu o radu Republike Srbije u ime radnika kolektivnih ugovora zakljucuje reprezentativnih sindikat. Drugu stranku u kolektivnim ugovorima cine poslodavci, kao predstavnici sveta kapitala, odnosno njihova udruzenja kao zastupnici njihovog interesa. Za razliku od zaposlenog koji ne moze (kao pojedinac) biti ucesnik pregovaranja i zakljucivanja kolektivnih ugovora, poslodavac to moze biti. Pojam poslodavac podrazumeva domace ili strano pravno i fizicko lice. U stvari, on podrazumeva  sve one subjekte (fizicka i pravna lica) koja zaposljava radnike.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Zaštita na radu

Komentari