Odlomak

UVOD
Potencijalnomerodovnipravniporecičesto predvidjaju veoma različite pravne posledice nedozvoljnih radnji iz kojih je proistekla šteta. Povod sukobima zakona su različite vrste nadoknade štete koje predviđaju pojedina zakonodavstva. Brojni su pristupi prema načinu odmeravanja štete, kao i prema mnogim drugim pitanjima .
Prvo specifično kolozino rešenje za delikte koje beleži istorija međunarodnog privatnog prava zadržalo se veoma dugo i bila je gotovo jednodušno prihvaćeno kako u teoriji, tako i u ubedljivo najvećeg broja zemalja. To je bio princip LEX LOCI DELICITI COMMISSI- načelo da se primenjuje pravo države u kojoj je izvršen delikt.
Mesto izvršenja delikta javlja se kao tačka vezivanja jos u XIV veku za vreme Bartolusa. U XVII veku kad se centar kolozionepravne misli nalazi u Holandiji, princi lex loci deliciti commissi dobija i širu teorisku razradu u delu Paulusa Futa.
Ovaj princip je i danas vladajući, međutim ta vladavina nije više obeležena klasičnom jednostavnošću i uverljivošću.
U novim socijalnim uslovima, od koji su posebno relevantni oni koji se stvaraju razvojem saobraćaja, shvatanjem da treba primeniti pravo mesta gde je delikt izvršen nije više samo po sebi razmljivo javljaju se kontraverze, kreiraju se izuzeci i stvaraju se kontre alternativnih rešenja kako u teoriji, tako i u praksi, pa i u nekim zakonodavstvima.

1.PRINCIP LEX LOCI DELICITI COMMISSI
1.1.LEX FORI KAO DOPUNSKI PRINCIP ZA PROTIVPRAVNOST

Prema nekim shvatanjima, uz lex loci deliciti commissi treba postaviti kao doounski princip lex fori, pravo suda. Medjutim ovaj princip se ne odnosi na čitavu problematiku delikta već samo na pitanje protivpravnosti radnje. Radnja se smatra protivpravnom samo ako je takvom smatraju kako zakon mesta izvršenja delikta, tako i zakon suda. U pogledu ostalih pitanja primenjuje se samo zakon mesta izvršenja delikta.
Ovakva kumulacija zakona mesta izvršenja delikta i zakona suda bila je rešenje veoma dugo prihvaćeno u engleskom pravu. Pravilo je bilo formulisano u odluci Filips protiv Ajera iz 1869 god.  Ali je kod nas ZMPP nije prihvatio.

 

 

 
1.2.TEŠKOĆE U PRIMENI NAČELA LEX LOCI DELICITI COMMISSI

Osnovna i klasična teškoća u primeni lex loci deliciti commissi kao tačke vezivanja javlja se  kad posledica delikta ne nastupa u istoj državi u kojoj je izvršena i radnja. Najbolji primer koji se vrlo često događa u praksi  da deliktnu radnju proizvođač , a posledica nastupa u drugoj državi ( drđavi rezidencije potrošača). U ovakvim slučajevima javlja se složeni problem kvalifikacije pojma mesta izvršenja delikta. U nekim  zemljama tim mestom se smatra mesto deliktne radnje, udrugim zemljama mesto posledice.
U MPP, disolucija mesta radnje i mesta posledice stvara ozbiljne teškoće, pravnu nesigurnost i pogoduje arbitrarnom ponašanju, ako se u pozitivnim normama ne može naći opredeljenje za jedno ili drugo shvatanje.
Postavlja se pitanje  treba li ostati pri istoj kvalifikaciji u svim pravnim pitanjima koja se javljaju u vezi sa deliktima.Posebne teškoće u primeni lex loci deliciti commissi javljaju se u slučajevima kada se delikt dogodi na ničijoj zemlji- na brodu na otvorenom moru ili u vazduhoplovu.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari