Odlomak

1. UVOD

1.1. KARDIOVASKULARNA OBOLjENjA

Kardiovaskularna oboljenja su bolesti srca i krvnih sudova sa hroničnim stanjima i oštećenjima prouzrokovanih brojnim fizičkim, hemijskim i drugim štetnim uzročnicima koji deluju na čoveka u određenim uslovima, kako fizičko- biološki tako i socijalno- ekonomski faktori sredine. Ona nisu više bolesti staračkog doba, već bolesti savremenog čovečanstva.
Kardiovaskularne bolesti predstavljaju glavni uzrok smrti u većini razvijenih zemalja, kao i u mnogim zemljama u razvoju. Više od trećine umrlih usled kardiovaskularnih bolesti pripadaju osobama srednjeg životnog doba. Kardiovaskularne bolesti su značajan uzrok radne nesposobnosti, velikih troškova zdravstvene zaštite i prevremene smrtnosti (osoba mlađih od 65. godina). Zahvaljujući organizovanim preventivnim merama,došlo je do smanjenja stopa mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti u razvijenim zemljama. I pored opadanja uzrasno specifičnih stopa mortaliteta u razvijenim zemljama, apsolutni broj umrlih se nije smanjio, usled sve starije populacije u većini zemalja. Određeni uticaj na trend je imalo i postojanje dobre i pravovremene terapije prvog infarkta, što je dovelo do boljeg preživljavanja osoba koje su ga imale, ali i do povećanja broja osoba sa recidivom. Iz ovih razloga, značaj kardiovaskularnih bolesti u patologiji stanovništva je izrazit, a smatra se da će takav biti i u budućnosti.
Na listi zemalja rangiranih prema visina stopa, Srbija se (prema podacima za Novi Sad) nalazi u gornjoj trećini kada se posmatra ženska, a nešto iznad sredine kada se posmatra muška populacija. Kardiovaskularne bolesti predstavljaju vodeći uzrok umiranja u svim regionima sveta, osim u podsaharskoj Africi. Odgovorne su za oko 49% svih uzroka smrti. Oko 30% izgubljenih godina života u Evropi posledica je smrti usled kardiovaskularnih bolesti. Ishemijska bolest srca, zasebno posmatrana, najčešći je uzrok smrti u Evropi ( oko dva miliona umrlih svake godine). U Srbiji, bez Kosova i Metohije, stopa mortaliteta u 1996. je iznosila 800 za muškarce i 600 za žene uzrasta od 45 do 70 godina, što stavlja našu zemlju u vrh zemalja rangiranih po visini stopa.

1.2. Najčešći uzročnici kardiovaskularnih oboljenja su:

• infektivni agensi različitog porekla, koji uzrokuju niz promena na kardiovaskularnom sistemu,
• kongenitalne srčane mane,
• preležana reumatska groznica
• neka zarazna oboljenja kao što su difterija, tifus,
• hipertenzija,
• stres,
• faktori spoljne sredine,
• migracija stanovništva iz sela u gradove i industrijalizacija naselja ,
• rukovodeća i slična radnamesta,
• ishrana ima važnu ulogu, naročito preterana,
• nedovoljna fizička aktivnost,
• navika pušenja,
• preterana upotreba alkohola.

Faktori rizika mogu se podeliti na: glavne, doprinoseće i dodatne.
1.3. Glavni faktori rizika:
Povišen arterijski pritisak – čest je kod većeg broja populacione grupe posle 45. godine. Kako početna hipertenzija može biti bez tegoba, ona se ne leči ili neredovno leči. Tek pojavom njenih komplikacija počinje ozbiljno da se shvata i pristupa se lečenju njenih posledica.
Šećerna bolest – je značajan faktor rizika jer dovodi do mikro i makroangiopatije. Poremećena glikoregulacija uzrokuje brojna mikroskopska oštećenja krvnih sudova, koja se potom prožimaju mastima krvi što u budućem vremenu stvara ateromatozne ploče na koronarnim i drugim krvnim sudovima.
Hiperlipidemija – je povišen nivo masnoća u krvi uz povišenje holesterola i ako još postoji dijabetes, koronarna bolest je neizbežna. Glavne masne materije u krvi su holesterol i trigliceridi. Obe vrste masti unose se hranom a stvaraju se i u organizmu, naročito jetri. Holesterol i trigliceridi u krvi su spojeni sa proteinima.
Pušenje– je faktor rizika i za mnoga druga oboljenja jer ne postoji tkivo ili organ na koji pušenje ne ispoljava toksično dejstvo. Pušenjem se unosi nikotin i time se stvaraju uslovi za nagomilavanje ugljenmonoksida, usled čega nastaju patološke promene u krvi i u zidovima krvnih sudova koronarnih arterija, što ima za posledicu nastanak ishemijske bolesti srca.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari