Odlomak

UVOD
«Ako se sa mojim delom uporede dela takvih firmi kao što su «Tifani», «Bušeran» ili «Kartije», onda oni sigurno imaju više dragocenosti nego ja. Ali to su trgovci, a ne juveliri umetnici. Mene malo zanima skupocena stvar ako je njena vrednost samo u tome da je u dragoceni metal usađeno mnogo dijamanata i bisera» govorio je svojevremeno Karl Faberže.

Verovatno je zato njegov juvelirski posao nadživeo i njega i njegove direktne potomke, a čitava jedna epoha dobila njegovo ime. Na aukcijama, remek-dela juvelirnice «Faberge», uprkos krizi i danas se plaćaju «suvim zlatom», a interesovanje za njegove minijature potvrđuju i redovi na svim izložbama na svetu gde se one pojavljuju.

U prvom delu rada pažnja je usmerena na aukcije uopšte. Ovaj deo obuhvata pojam i značaj aukcija, njihov nastanak i razvoj, organizaciju i poslovanje, podelu, kao i prednosti i nedostatke ovog vida trgovanja robom.

U drugom delu fokus je prebačen na specifične aukcije kao što su holandske aukcije ili stalne aukcije na malo. U ovom delu su obrađene i najveće aukcijske kuće: Christie’s, Sotheby’s i Dorotheum.

Treći deo rada je posvećen istorijatu Faberžeovih jaja, upoznavanju sa remek-delima i njihovim slavnim kolekcionarima.

U zaključku su navedene impresije autora ovoga rada, kako od zanata moze da se stvori vrhunska umetnost koja ujedno otvara i dilemu preuzima li umetnost primat nad ekonomijom.

I MEĐUNARODNE AUKCIJE

1. O AUKCIJAMA UOPŠTE

1.1. Pojam i značaj aukcija
Aukcija (engl. auction, nem. auktion, franc. vente publique) je reč latinskog porekla i dolazi od reči auctio što u prevodu znači javna prodaja.

U literaturi ne postoji jedinstvena definicija aukcija. Postoje shvatanja da su aukcije posebna vrsta tržišta na kojima se prodaje prisutna roba (uglavnom na veliko) u vidu javne prodaje, zatim da su aukcije javne prodaje na kojima se kupci nadmeću, tj. licitiraju kupovinu robe, ili da su aukcije prodaja prisutne robe ili stvari uz javno nadmetanje prisutnih kupaca. Čini se prihvatljivom definicija prema kojoj je aukcija organizovano mesto prodaje robe po viđenju po sistemu javnog nadmetanja. Prodaje se roba čija priroda i druga svojstva ne dopuštaju ujednačavanje kvaliteta, pa se pri kupovini mora videti (na primer, prodaja voća, povrća, duvana, svinjske polutke, goveđe četvrtine, cveće, drvo, čaj, indigo, sirovi prirodni kaučuk, neprana nečešljana vuna, sirova koža, krzno, sveža riba i sl.).

Aukcija je prodaja robe najboljem ponuđaču na osnovu javne objave na određenom mestu i u određeno vreme, čime se postiže vremenska i prostorna koncentracija tražnje zbog čega bez obzira na veliku ponudu ne dolazi do pada cena. Roba, koja je predmet prodaje, u vreme održavanja aukcije mora se nalaziti na mestu prodaje ili u njegovoj blizini. Pošto je reč o robi čiji kvalitet nije ujednačen ona mora biti u celosti, delimično ili putem uzoraka pristupačna razgledanju od strane kupaca. Roba se prodaje kupcu koji ponudi najvišu cenu i na taj način se aukcijom suprostavlja prodaji iz ruke u ruku što je svojstveno ostalim oblicima trgovine.

Iz svega ovoga proizilazi da su osnovne karakteristike aukcijske prodaje:
1. institucionalizovana forma koncentracije ponude i tražnje
2. fizičko prisustvo robe na mestu prodaje
3. javno nadmetanje kupaca

Za međunarodnu trgovinu značajne su uglavnom sledeće aukcije:
 Sankt Petersburg: krzna i tepisi
 London: kaučuk, vuna, čaj, kafa, indigo, krzna, voće, drvo, koža, perje, itd.
 Liverpool: vuna
 Rotterdam: kafa, čaj, duvan, začini, kakao, cink, kaučuk
 Amsterdam: kafa, čaj, duvan, začini, kaučuk
 Antwerpen: slonova kost, vuna, koža
 Bremen: vuna, drvo
 Le Havre: drvo
 Lisabon: ribe
 New York: koža, krzno, ribe
 Singaporre: cink, kaučuk
 Kalkuta: indigo, čaj
 Sidney: vuna
 Melbourne: vuna
 Capetown: vuna

Londonska aukcija čaja počela je da se održava 1679. godine, a 1834. godine postala je nedeljni događaj. Međutim, ova tradicija duga 319 godina okončana je jula 1998. godine kada je u Londonu održana poslednja aukcija čaja. Za vreme pedesetominutne aukcije, na kojoj je bilo ponuđeno 400 tona čaja, mnoge partije nisu uspele da nađu kupca što jasno govori o smanjenju značaja Londona kao aukcijskog centra za čaj. Poslednja ponuđena partija od 44 kilograma cejlonskog «Helbod» čaja kompanije «Puseleva» iz Šri Lanke prodata je za 24420 GBP, odnosno 555 GBP za kilogram na dobrotvornoj aukciji čime je označen kraj viševekovne tradicije.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Skripte

Komentari