Univerzitet u NovomSadu

Tehničkifakultet  “Mihajlo Pupin”

Zrenjanin

Diplomski rad

predmet:

Metodologija istraživanja

tema:

 Mladi i zabava na mobilnim uređajima

Zrenjanin, 2019.

2

SADRŽAJ

_UVOD................................................................................................................................................5

I  PREDSTAVLJANJE OSNOVNIH POJMOVA MARKETINGA I INTERNETA

.............7

1. POJAM MARKETINGA............................................................................................................. 9

1.1 Marketing kroz istoriju.........................................................................................................11
1.2 WEB marketing – internet marketing..................................................................................12

2. INTENET KAO OSNOVA ZA NASTANAK DRUŠTVENIH MREŽA.................................13

2.1 World Wide Web..................................................................................................................14
2.2 Web od 1.0 do 5.0................................................................................................................ 14

3. KARAKTERISTIKE I SPECIFIČNOSTI DIGITALNOG MARKETINGA............................16

3.1 Marketing miks u digitalnom marketing..............................................................................16
3.2 Razlika između internet i tradicionalnog marketinga...........................................................17

II OSNOVNE KARAKTERISTIKE NAJVIŠE KORIŠĆENIH DRUŠTVENIH MREŽA

..18

4.   PREGLED   NAJPOPULARNIJIH   DRUŠTVENIH   MREŽA   U   SVETU:   NJIHOVE 
KARAKTERISTIKE I SPECIFIČNOSTI..................................................................................... 20

4.1 Facebook.............................................................................................................................. 22
4.2 Instagram.............................................................................................................................. 27
4.3 YouTube...............................................................................................................................29
4.4 LinkedIn...............................................................................................................................30
4.5 Twitter.................................................................................................................................. 32
4.6 Primeri uspešnog korišćenja društvenih mreža u poslovno-promotivne svrhe....................34

III ELEKTRONSKA TRGOVINA U SAVREMENOM POSLOVANJU

..............................36

5. ELEKTRONSKO POSLOVANJE I ELEKTRONSKA TRGOVINA......................................37

5.1 Pojamovna razlika između e-trgovine i e-poslovanja..........................................................37
5.2 Razvoj elektronske trgovine u različitim periodima............................................................39
5.3 Definicije E-trgovine............................................................................................................41
5.4 Osnovni modeli i vrste elektronske trgovine........................................................................42

IV PRIMENA DRUŠTVENIH MREŽA U ELEKTORNSKOM POSLOVANJU

................44

6. DRUŠTVENE MREŽE U ELEKTRONSKOM POSLOVANJU.............................................44

6.1 Brend menadžment na društvenim mrežama.......................................................................44
6.2 Targetiranje korisnika na društvenim mrežama...................................................................45
6.3 Gerila marketing na društvenim mrežama...........................................................................45

V ISTRAŽIVANJE PUTEM UPITNIKA - DRUŠTVENE MREŽE KAO VAŽAN ONLAJN 
MARKETINŠKI ALAT

...............................................................................................................47

7. Rezultati istraživanja.................................................................................................................. 47

ZAKLJUČAK...............................................................................................................................48
LITERATURA.............................................................................................................................72

PRILOZI……………………………………………………………...…………………………79

background image

4

2. PREDMET ISTRAŽIVANJA

Predmet istraživanja rada sustavovi i navike vezani uz korištenje mobilnih uređajakodmladihikako 
to zapravoutiče na njih, to jest konkretno kod korišćenja pametnih mobilnih uređaja ili smartphone-
a...itd.Svrha istraživanja stavova i navika vezanih uz korištenje mobilnih uređaja kod pripadnika 
mlađe   populacije,   osvešćivanje   od   postojećih   problema   i   pronalaženje   rešenja   za   potencijalne 
probleme   koje   preterano   ili   neispravno   korištenje   spomenutih   uređaja   može   stvoriti   u 
svakodnevnom   funkcioniranju   mladih   ljudi,   te   time   i   sveukupnom   funkcionisanju   društva 
budućnosti. Upravo istraživanje navika korištenja alata kojim se većina mladih koristi svakodnevno 
mogu   dovesti   do   spoznaja   vezanih   uz   bitna   područja   života,   poput   pitanja   društvene   svesti   i 
interakcije.   Na   primer,zavisnost   mobilnih  uređaja,   to   jest   mobilnih  aplikacijama,   može   imati 
ogroman uticaj na život pojedinca, te može promeniti ili oblikovati njegove veštine, sposobnosti, 
motivaciju, aktivnost, i slično. Takođe, mogućnost bolje informiranosti i komunikacije zbog sve 
razvijenijeg   tehnološkog   napretka   dovela   je   društvo   do   zbunjujućih   stanja   u   kojima   smo, 
paradoksalno, sve bliži, a opet puno dalji jedni od drugih. Analiza stavova i navika vezanih uz 
korištenje mobilnih uređaja služi kao alat kojim će se pokušati ispitati stanje svesti mladih. Mobilni 
uređaji kao alat uzeti su upravo zbog velikog uticaja na pojedinčev život u kojem je svakodnevica 
ispunjena i nadopunjavana korištenjem tog alata. Pametni telefoni ili smartphone-i imaju veliku 
primenu   u   današnjoj   komunikaciji   i   socijalizaciji   mladih,   te   je   važnost   istraživanja   korištenja 
mobilnih uređaja i aplikacija neosporna.

Danas se puno veća opasnost od krađe osobnih podataka i sve većim znanjima i mogućnostima 
direktnog   hakovanja   u   naše   privatne   prostore   i   trenutke.   Iako   sam   fenomen   manipulacije   i 
privatnosti prilikom korištenja tehnologije nije predmet istraživačkog rada, potrebno je upoznati se 
s potrebom za osvešćivanjem vlastitog ponašanja i iz njega proizašlih navika u svrhu odbrane od 
neželjenih posledica koje napredna tehnologija sve više dopušta.Mobilni uređaj kao uređaj za koji je 
danas potvrđeno korištenje kod preko 90% populacije novih generacije i više.Uz sam uređaj kojeg 
nazivamo   i   pametni   telefon   usko   su   povezani   fenomeni   poput   interneta   i   produžetka   uma. 
Seminarski   rad   istražuje   pametne   mobilne   uređaje   u   kontekstu   njihovih   komunikoloških   i 
socioloških značenja obeležja i funkcija društvu, a ne pametne mobilne uređaje u kontekstu samog 
tehnološkog   fizičkog   uređaja.   Međutim,   istraživanje   se   prvenstveno   usmerava   na   filozofska, 
psihološka,   sociološka   i   komunikološka   gledišta   vezana   uz   fenomen   mobilnih   uređaja   u 
svakodnevnom   životu   mladih.   Iz   navedenog   razloga,   posvećuje   se   najveća   pažnja   istraživanju 
stavova i svesti ljudi o korištenju mobilnih uređaja, te stavova o uticaju na vlastite živote i današnje 
društvo. S obzirom na to, tema koja se nameće u pozadini istraživanja šireg je konteksta od samog 
istraživanja količine i načina korištenja mobilnih uređaja. Koliko mobilni uređaji zapravo utiču na 
naš život, organizaciju vremena, shvaćanje sveta i samih sebe? Ili, još bitnije, koliko smo tog uticaja 
svesni, te kakve posedice ostavlja na nas takav način života?

5

3. KORIŠTENJE I UTICAJI MOBILNIH UREĐAJA

Mladi ne umeju da se kontrolišu kada je u pitanju korišćenje mobilnog telefona, pogotovo kada su u 
pitanju   najnovije   generacije   mobilnih   telefona   koje   imaju   pregršt   mogućnosti.   Uz   internet 
konekciju,   dostupne   su   im   sve   društvene   mreže   koje   mladi   najčešće   i   koriste.  Istraživanje   je 
provedeno kvantitativnom metodom ankete na uzorku od 301 studenata i srednjoškolaca, te uz 
prikaz povesti mobilnog telefona i interneta kao novog medija autora donose rezultate istraživanja 
prema kojem 100% ispitanika istraživanja poseduje jedan mobilni uređaj ili više. Nadalje, prenose 
tvrdnje kako su glavni razlozi zbog kojih mladi koriste mobilne uređaje "funkcionalnost i mikro-
koordinacija njihova društvenog života. Pripadnici generacije koji ne mogu da zamisle dan bez 
telefona   imaju   manjak   koncentracije.   Razlog   za   to   je   veća   mogućnost   pristupa   raznim 
informacijama putem tehnologije koja je na neki način oštećuju mozgove omladine, objašnjavaju. 
Međutim, podjednako se može tvrditi i za ostale dobne skupine ljudi koji žive u svetu u kojem se 
tehnologija integrirala u svakodnevici. Prema tome, ljudska se populacija opšte našla u situaciji u 
kojoj sve više gubi mogućnost koncentracije. Istraživanjem Microsoft Canada's Consumer Insights 
tima iz 2012. godine koristeći kombinaciju ankete i neuroznanosti došlo se do zaključka kako svi, 
ili barem Kanađani, imaju smanjeno trajanje pozornosti prvenstveno zbog konzumiranja medija, 
korištenja   društvenih   mreža,   prilagođavanje   tehnologiji   i   multi-screening-a,   to   jest   korištenja   i 
gledanja u više raznih ekrana istovremeno, poput istovremenog surfanja po internetu na laptopu, 
dopisivanja   na   smartphone-u   i   gledanja   emisije   na   smart   TV-u,   korišćenje   društvenih   mreža, 
slušanje muzike na „you tube-u“, korišćenje aplikacije „instagram“, pa čak i online kupovina . 
Omar Bradley Ictech II u Smartphones and Face-to-Face Interactions: Extending Goffman to 21st 
Century   Conversation   prenosi   teoriju   prema   kojoj   su   mobilni   uređaji   i   smartphone-i   alati   koji 
pomažu korisnicima zadovoljiti potrebu za održavanje odnosa s drugim ljudima i za proširenjem 
psihološkog društva.

Korištenje   mobilnih   uređaja   motivaciono   je   povezano   saličnim   značenjem   i   potrebom   za 
pripadanjem i povezivanjem s drugima, navodi autor, prenosi kako postoje dve vrste društvenih 
interakcija putem mobilnih uređaja, instrumentalne, poput sigurnosnih poziva ili koordinacije, i 
ekspresivne. Što se tiče podataka o posedovanju smart telefona, prema istraživanju Aarona Smitha 
provedenom 2013. putem ankete 90% korisnika u dobi između 18. – 29. godine koji zarađuju iznad 
75 hiljada dolara godišnje poseduje mobilni telefon, pripadnika generacije rodjene posle 2000. koji 
poseduju mobilni uređaj smanjuje se zavisno o tome koliko novaca zarađuju na godišnjem nivou, 
pokazalo je istraživanje. Međutim, spomenuto istraživanje provedeno je prije 5 godina, te su novija 
istraživanja ukazala na još veći broj pripadnika nove generacije koji posjeduju mobilni. Nadalje, 
već u istraživanju u Journal of Adolescence provedenom 2008. u Australiji, neki od ispitanika 
istraživanja priznali su jako veliku povezanost s mobilnim uređajem i osjećaj kao da je uređaj deo 
njih,   istraživanja   o   mobilnim   uređajima   i   multitaskingu   pokazala   su   kako   korištenje   mobilnih 
uređaja prilikom vožnje ili interakcije uživo smanjuje kvalitetu pozornosti.

Namena mobilnih aplikacija može biti vrlo različita, pa na osnovu toga mobilne aplikacije možemo 
podeliti na: 

 Mobilne aplikacije za komunikaciju: elektronska pošta, slanje poruka, web i internet pretraživači, 

društvene mreže. 

 Mobilne aplikacije za igru i zabavu: slagalice, karte, akcije, avantura i sportovi. 

background image

7

4. OSNOVNE KARAKTERISTIKE MOBILNIH APLIKACIJA

Aplikativni softver ili aplikacija je skup računarskih programa dizajniranih da omoguće korisniku 
izvršavanje   koordiniranih   funkcija,   zadataka   ili   aktivnosti.   Aplikativni   softver   ne   može   da   se 
izvršava sam po sebi, već za izvršavanje zavisi od sistemskog softvera. Primeri aplikacija uključuju 
aplikacije za obradu teksta, za projektovanje i upravljanje sistemskim tabelama, vazduhoplovni 
simulator   leta,   igračka   konzola,   aplikacija   za   crtanje,   slikanje   i   sistem   za   upravljanje 
bibliotekama.Aplikacija   može   biti   sastavljena   od   jedne   izvršne   datoteke   ili   stotine   fajlova   koji 
uključuju   dodatne   softverske   module,   konfiguracije   datoteke   i   pomoćne   datoteke   sa   podacima. 
Termin   aplikacija   se   koristi   za   razlikovanje   od   sistemskog   softvera,   koji   upravlja   i   integriše 
sposobnostima računara. Tipovi aplikativnog softvera mogu uključivati računovodstveni softver, 
media   plejer   i   softverski   paketi.   Mnogi   aplikativni   programi   se   uglavnom   bave   obradom 
dokumenata.   Aplikacije   se   mogu   isporučivati   u   paketu   s   računarom   i   njegovim   softverskim 
sistemom.   A   mogu   biti   objavljeni   odvojeno   i   mogu   biti   napisane   kao   vlasničke   aplikacije 
(engl.proprietary), aplikacije otvorenog koda (engl. open-source) ili kao univerzitetski projekti. U 
informacionim tehnologijama, aplikacija je računarski program osmišljen da pomogne ljudima u 
obavljanju neke delatnosti. Aplikacija se na taj način se razlikuje od operativnog sistema (koji radi 
na kompjuteru), uslužnog programa (koji vrši održavanje ili obavljanje poslova opšte namjene) i 
alata   za   programiranje   (sa   kojima   se   pišu   i   kreiraju   kompjuterski   programi).   U   zavisnosti   od 
djelatnosti za koju je projektovana, aplikacija može da manipuliše tekstom, brojevima, grafikom ili 
predstavljati kombinaciju ovih elemenata. Neki aplikativni paketi se fokusiraju na jedan zadatak, 
kao   što   su   obrada   teksta,   a   drugi,   takozvani   integrisani   softver   obuhvata   nekoliko   različitih 
aplikacija.

U tekstu koji sledi, govoriće se o karakteristikama i specifičnostima Fejsbuka, Instagama, YouTub-
a, LinkedIn-a i Twitter-a, a pre toga proći će se kroz istraživanje sprovedeno od strane

Social Media 

Statistics  

o upotrebi društvenih prema podacima iz 2018.godine, kao i istraživanje Republičkog 

Zavoda za statistiku. 

Prema   istraživanju  

Social   Media   Statistic

  dobijamo   sledeće   podatke   (Više   o   ovome 

na:

https://dustn.tv/social-media-statistics/

):

Facebook – broji 2.2 milijarde mesečno aktivnih korisnika, dok na dnevnom nivou ovoj 
mreži pristupa 1,4 milijarde. Broj slika koji se postavlja na ovu društvenu mrežu je preko 
300 miliona, dok broj novih iznosi 5 u sekundi. Što se tiče godina, Facebook najviše koriste 
ljudi uzrasta od 25-34 godina. Što se tiče videa, 8 miliona se postavlja svakog dana.
YouTube – ima više od 1.5 milijarde prijavljenih posetilaca svakog meseca. Oni provode 
oko jedan sat svakog dana gledajuci videa. Svakog minuta se u proseku na YouTube mrežu 
postavi oko 300 sati novih saržaja za gledanje. Ima preko 30 miliona aktivnih korisnika 
svakog gana, dok je prosečna posećenost svakog dana nešto manja od 40 minuta.
Instagram – ima preko 800 miliona aktivnih korisnika na mesečnom nivou. Od njgovog 
nastanka je postavljeno preko 40 milijarde slika na ovu mrežu, dok se u proseku dnevno 
postavi oko 95 miliona fotografija. Broj dnevno aktivnih korisnika je više od 500 miliona. 
Prema sprovedenom istraživanju, studenti najviše koriste instagram.
Twitter – ovamobilnamreža ima oko 1.3 registrovanih korisnika. Ovih dana ima više od 330 
miliona   aktivnih   korisnika.   Oko   140   miliona   twitova   se   postavi,   što   je   oko   billion   na 
nedeljnom nivou. Svaki korisnik ima u proseku 208 pratioca.

Želiš da pročitaš svih 28 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti