Multipli mijelom
Maturski rad
Oblast: Interna medicina
Tema: Multipli mijelom
Mentor:
Učenik:
, 2021.
Multipli mijelom
SADRŽAJ
2

Multipli mijelom
2. KRVNE ĆELIJE
Krvne ćelije, zvane i hematopoietske ćelije ili hemociti su ćelije koje nastaju putem
hematopoeze i uglavnom se nalaze u krvi. Kod sisara, one se svrstavaju u tri opštekategorije:
crvene krvne ćelije – eritrociti.
bijele krvne ćelije – leukociti,
krvne pločice – trombociti.
Zajedno ove tri vrste krvnih zrnaca čine do ukupno 45% zapremine krvnog tkiva, a preostalih
55% volumena je krvna plazma, tečna komponenta krvi. Zapremina crvenih krvnih zrnaca u
krvi hematokrit se mjeri centrifugiranjem ili protočnom citometrijom, a i 45% ćelija u
ukupnom volumenu imaju muškaraci i 40% žene.Hemoglobin glavna komponenta crvenih
krvnih zrnaca je protein koji sadrži željezo i učestvuje u transportu kisika iz pluća do tkiva i
ugljik-dioksida – iz tkiva do pluća
, a razgrađuju se u ćelijma
histiomonocitnog sistema u koštanoj srži,
. Uloga eritrocita je: u prenošenju
kiseonika, u prenošenju CO
2
koji se najvećim dijelom nalazi u vidu bikarbonata kao i u
regulaciji pH krvi. Stvaranje eritrocita naziva se
i regulisana je potrebama tkiva za
kiseonikom. Stvaranje eritrocita ubrzano je u svim stanjima u kojima postoji apsolutni ili
relativni manjak kiseonika (npr. slabokrvnost, duži boravak na velikim visinama, bolesti
respiracijskog i cirkulacijskog sistema). Stvaranje eritrocita se vrši u koštanoj srži gdje se
odvija razvoj proeritroblasta do eritrocita. Na stvaranje eritrocita utiču razni činioci kao što su
i dr. Eritrociti žive u normalnim uslovima 100-120 dana, a zatim se
najprije rastavljaju da bi se u jetri i slezini raspali na svoje sastojke.
4
Multipli mijelom
Slika 1. Eritrociti
Leukociti ili bijela krvna zrnca stvaraju se u koštanoj srži i imaju ulogu u zaštiti organizma od
infekcije, pri čemu svaka određena populacija leukocita (ima ih 5) ima posebnu funkciju, što
se vidi u leukocitarnoj formuli koja se radi nezavisno od krvne slike, a preporučuje se kao
obavezna dopuna koja upotpunjava sliku o stanju organizma. Zajedno osiguravaju tijelu
glavne mehanizme za borbu protiv infekcija, uključujući stvaranje protutijela. Neutrofili,
zvani i granulociti, jer sadrže zrnca ispunjena enzimima, najviše su zastupljena vrsta bijelih
krvnih stanica. Zaštićuju tijelo od bakterijskih i gljivičnih infekcija i proždiru strani otpadni
materijal. Sastoje se od dva tipa: nesegmentiranih (nezrelih) i segmentiranih (zrelih)
neutrofila. Limfociti se sastoje od dva glavna tipa: T limfociti koji pomažu u zaštiti od
virusnih infekcija i mogu otkriti i uništiti neke stanice raka i B limfocita, koji se razvijaju u
stanice koje stvaraju protutijela (plazma stanice). Monociti proždiru odumrle ili oštećene
stanice i osiguravaju imunološku obranu protiv mnogih zaraznih
organizama. Eozinofili ubijaju parazite, uništavaju stanice raka i uključeni su u alergijske
odgovore. Bazofili također sudjeluju u alergijskim odgovorima
5

Multipli mijelom
Krvna plazma, pored krvnih ćelija, sačinjava krv. Krvna plazma je žučkasta tekućina koja se
dobije uklanjanjem krvnih tjelešaca centrifugiranjem ili spontanim taloženjem. Krvna tjelešca
imaju veću specifičnu težinu (1.080-1.090) od krvne plazme (1.020-1.030) pa se krvna
tjelešca mogu taložiti ili sedimentirati. Brzina sedimentacije zavisi od odnosa specifične
težine krvnih stanica u odnosu na specifičnu težinu krvne plazme. Sedimentaicja je veća od 10
mm po satu u upalnim procesima i procesima koje prati propadanje tkiva. Nakon prvog sata,
sedimentacija je kod žena veća od 35 mm. Sedimentacija novorođenčadi je manja od
sedimentacije odraslih. Krvne stanice se sedimentiraju u uskoj baždarenoj cijevi spontano od
2 do 10 mm na sat. Krvna plazma se astoji se od 90% vode, dok od neorganskih materija
dominira natrijum-hlorid (NaCl) sa oko 0,8%, koji i daje slankast ukus krvi. Također sadrži
vrlo male količine kalcijumove i magnezijumove soli, male količine šećera (oko 0,1%), neke
masne materije, hormone, kiseonik i ugljen-dioksid. U krvnoj plazmi se nalaze sve materije
resorbovane iz sistema za varenje.
Volumni odnos krvne plazme i krvnih stanica je 55%:45%. Volumni udio krvnih stanica i
trombocita u krvi zovemo hematokritom. Nenormalne plazma stanice gotovo uvijek
proizvode veliku količinu nenormalnih protutijela, a proizvodnja normalnih protutijela je
smanjena. Kao posljedica, ljudi s multiplim mijelomom su posebno osjetljivi za infekcije.
Čestice nenormalnih protutijela često završe u bubrezima oštećujući ih i katkada uzrokuju
zatajenje bubrega. Odlaganje čestica protutijela u bubrezima i drugim organima može dovesti
do amiloidoze, drugog ozbiljnog poremećaja. Čestice nenormalnog protutijela u mokraći zovu
se BenceJonesove bjelančevine.
Također, 7% - 9% krvne plazme čine krvne bjelančevine, koje same krvne ćelije stvaraju:
albumini, imunoglobulini i fibrinogen. Albumini su rastvorivi u vodi i daju viskoznost krvi,
imunoglobulini (ili samo globulini) su takođe rastvorivi u vodi, a stvaraju antitijela u borbi
protiv bolesti, dok fibrinogen služi da se pri povredi pretvori u fibrinsku mrežu, nerastvorljivu
u vodi.
Imunoglobulini su heterogena grupa plazmatskih proteina. Poluživot im varira u zavisnosti
od funkcionalne uloge. Tako se imunoglobulini u cirkulaciji zadržavaju oko 21 dan, a
haptoglobin i fibrinogen oko 4 dana. Poluvijek faktora XIII u plazmi iznosi oko 7 dana,
protrombina 3 dana, faktora X 1.5 dan, a faktora VIII i VII samo 12, odnosno 5 sati. Veliki
dio imunoglobulina (naročito iz elektroforezom dobijenih frakcija alfa-1 i alfa-2 su
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti