FAKULTET ZA PRAVNE I POSLOVNE    STUDIJE 

„DR LAZAR VRKATIĆˮ

SEMINARSKI RAD IZ SISTEMA ZAŠTITE LICA I OBJEKATA

TEMA

NAJZNAČAJNIJI ATENTATI U 

ISTORIJI SRBIJE

Mentor:

Student:

Prof. dr Milan Daničić

Nikola Vuletić 17078/15

Novi Sad, 2018.

background image

4

2. Atentati u Srbiji

Dug je spisak srpskih državnika koji su izgubili život od ruke atentatora: vođa ustaničke 

Srbije Karađorđe Petrović (1817), knez Mihailo Obrenović (1868), kralj Aleksandar Obrenović 

(1903), kralj Aleksandar I Karađorđević, i premijer Zoran Đinđić (2002).

2.1. Vožd Karađorđe Petrović

Nakon propasti Prvog srpskog ustanka 1813. godine, sklanjajući se od turske odmazde, 

izbegao je najpre u Austriju, da bi se potom obreo u Rusiji. Budući da mu ruski dvor, ne želeći 

da kvari odnose sa otomanskom imperijom, nije dozvoljavao povratak u Srbiju, Karađorđe se 

pridružio   grčkim   ustanicima   u   borbi   protiv   Turaka,   te   se   uz   njihovu   pomoć   1817.   godine 

konačno vratio u otadžbinu. 

Promenivši lični opis i sa lažnim dokumentima, vožd se preko Dunava prebacio u Ram u 

Srbiji, da bi odatle otišao u Veliko Orašje nadomak Velike Plane. U Velikoj Plani Karađorđe se 

sastao sa svojim kumom Vujicom Vulićevićem, knezom iz Prvog srpskog ustanka i čovekom od 

poverenja Miloša Obrenovića, zatraživši preko njega sastanak sa vođom Drugog srpskog ustanka 

radi dogovora o zajedničkoj akciji protiv Turaka. 

Miloš Obrenović je u tom trenutku vodio pregovore sa Turcima i nije bio voljan da ratuje, 

kako Osmanlijama ne bi dao povoda za odmazdu. Pored toga, Karađorđevo prisustvo u Srbiji 

predstavljalo je ozbiljnu pretnju Miloševom ličnom autoritetu, budući da je vožd uživao veliki 

ugled i imao veliki broj pristalica u narodu. Eventualno odbijanje Karađorđa silom moglo se lako 

pretvoriti u građanski rat, što bi se verovatno loše završilo po Miloša. Sa druge strane, nije želeo 

da ga primi i time pomogne glavnom suparniku oko srpskog vođstva. Pred Milošem su stajale tri 

opcije: da protera Karađorđa iz Srbije, da ga preda Turcima ili da ga u potaji ubije. Kako 

proterivanje Karađorđa ne bi bilo nimalo lako, a predaja Turcima sasvim izvesno prouzrokovala 

gnev naroda, to se Miloš odlučio da ga ubije. O svome naumu obavestio je beogradskog vezira 

Marašli   Ali-pašu,   koji   je   takođe   bio   zainteresovan   da   Karađorđe   bude   ubijen,   te   Vujici 

Vulićeviću naredio da organizuje ovaj politički delikt. 

Vulićević se sa Karađorđem  sastao  25.  jula 1817.  godine u  selu  Radovanje (opština 

Velika Plana). Kako vožd ne bi posumnjao da mu se sprema ubistvo, kum Vujica mu je za 

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti