Odlomak

 

Abortus ili pobačaj, predstavlja prekid trudnoće i definiše se kao ekspulzija ploda iz materice pre 20. nedelje trudnoće, tj. u periodu kada plod nije sposoban za život van materice. A ako se trudnoća završi nakon 20. nedelje onda se to smatra porođajem.
Prekid trudnoće može da bude spontani (abortus spontaneus) i namerni (abortus arteficialis). I za jedan i za drugi se u medicini koristi zajednički pojam tj. abortus. Kod nas se u narodu, pod abortusom podrazumeva namerni prekid trudnoće.
Namerni prekid trudnoće je vrlo čest metod planiranja porodice u Srbiji. Namerni pobačaj je značajan indikator broja neželjenih trudnoća i neefikasnosti primene kontraceptiva, tako da brojnost namernih pobačaja posebno upućuje na socijalne i populacione trendove u određenoj sredini.
Tema teksta u nastavku je namerni, veštački prekid trudnoće, nasilni abortus.

Prvi podatci o abotusu potiču iz starog medicinskog teksta iz Kine (2737-2696. god. p. n. e.) gde se spominju recepti za oralni abortificijent od živog srebra.
U starom Rimu namerni prekid trudnoće je često primenjivan i nije bio kažnjiv. Oni su najčešće za prekid trudnoće koristili tuširanje kaustičnim preparatima, kiretažu i oralna sredstva.
Aristotel pravi razliku između pobačaja pre i posle 7 nedelje trudnoće, i opravdava ga i ako je izvršen bez medicinskih indikacija, samo dotle dok plod nije nadahnut dušom.
Sveti Augustin učio je da plod nema dušu do drugog meseca trudnoće, i da namerni pobačaj nakon tog vremena predstavlja ubistvo.
U periodu renesanse, vrši se značajan uticaj na medicinska istraživanja i saznanja. Iako je abortus u to vreme bio zabranjen, bio je česta pojava. Upotrebnjivani preparati su se najčešće sastojali od lišća biljaka koje ne daju prodove (vrba).
Značajna godina u istoriji namernih pobačaja je 1846, kada je hirurg za ženske bolesti Jozef Recamier, izveo prvu kiretažu.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 15 stranica
  • Zdravstvena nega u ginekologiji i akušerstvu -
  • Školska godina: -
  • Seminarski radovi, Skripte, Medicina
  • Srbija,  Beograd,  Visoka zdravstvena škola strukovnih studija  

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari