Nastavna aktivnost i uloga nastavnika
1
SADRŽAJ
UVOD.......................................................................................................2
1. FAKTORI NASTAVE.........................................................................4
1.1. NASTAVNIK....................................................................................6
1.2. UČENIK............................................................................................12
ZAKLJUČAK..........................................................................................14
LITERATURA..........................................................................................15
2
UVOD
Reč didaktika grčkog je porekla i izvorno znači poučavanje (didasko – poučavam, didaskein -
poučavati). Taj naziv u pedagošku literaturu uvode Ratke i Komenski u 17. v. Čovek je odvek
poučavao mladu generaciju da bi je pripremio za život i rad. Time se proizvodno radno
iskustvo starijih pre svega roditelja, prenoslilo na mlađi naraštaj, što se provodilo već u
prvobitnoj društvenoj zajednici.
Kada se proizvodno radno iskustvo društva znatno razvilo, roditelji više nisu mogli u svom
domu izravnim podučavanjem prenositi radno iskustvo na mlađe. Zbog toga se osetila potreba
za osnivanjem posebne ustanove u kojoj bi mlada generacija pod vodstvom odraslih na
organiziran način brže sticala radna iskustva prošlih naraštaja. Tako su se osnivale škole, a
uporedo s njima pojavila su se specijalizirana zvanja poučavatelja tj. učitelja.
Sa pojavom škole i učitelja imamo i prve začetke nastave kao organiziranog procesa
poučavanja
u
kojoj
učitelji
poučavaju
i
učenici
uče.
U tim začecima organiziranog nastavnog rada trebalo je najpre odlučiti o tome šta sve treba
učenike poučavati da bi se pripremali za život, a ne još toliko o načinu kako ih treba
poučavati. U prvom planu je bio sadržaj poučavanja, a ne i metodika rada.
17. v. se smatra vek didaktike u smislu didaktike kao veštine proučavanja. Komensky u delu
''Velika didaktika'' definira didaktiku kao ''opštu veštinu o tome kako valja poučavati svakoga
svemu''. U razradi didaktičkog sistema Komensky je na umu prvenstveno imao školski rad,
odnosno nastavu,, jer se u njoj proučava organizirano. Komensky je pod pojmom didaktike u
smislu veštine poučavanja svakoga svemu obuhvatio obrazovanje i odgoj, što pripada pojmu
pedagogije uopšte, jer su obrazovanje i odgoj dve osnovne pedagoške kategorije i funkcije.
Podrobnijim proučavanjem sistema poučavanja u nastavi zaključilo se da treba razlikovati
obrazovanje i odgoj, jer ta dva pojma po svom sadržaju, zadacima, i načinu odnosno veštini
poučavanja nisu identična. Tako se uspostavilo da se didaktika ne može poistovećivati sa
pedagogijom, kako je to učiinio Komensky, nego je domena pedagogije kao znanosti znatno
opširnija i da u sebi sadržava didaktiku kao posebnu znanstvenu granu.

4
1.
FAKTORI NASTAVE
Najorganiziranije plansko obrazovanje izvodi se u nastavi, i to zbog toga što su u nastavi
obuhvaćena tri glavna čimbenika: nastavnik, učenik i nastavni sadržaj.
Nastavnik je kvalificirani stručnjak koji poučavanjem učenika organizira efikasan proces
obrazovanja, pa i nastave u celini.
Učenik sistematskim poučavanjem nastavnika i samostalnim učenjem stiče obrazovanje.
Nastavnim sadržajima, odnosno obrazovnim sadržajima, određuje se program obrazovanja
koji je potrebno ostvariti.
Nastavnik, učenik i nastavni sadržaj jesu oni faktori nastave koji čine tzv. didaktički trokut.
Izostavi li se jedan od tih faktora, to više nije nastava.
Slika 1.
Učenik
Nastavnik
Nastavni sadržaji
5
Međutim, u suvremenom obrazovanju sve više dolazi do izražaja i tehnika kao poseban faktor
nastave, što je povezano sa obrazovnom tehnologijom, pa se zato didaktički trokut proširuje
na didaktički četverokut.
Slika 2.
nastavnik nastavna tehnika
učenik nastavni sadržaji
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti