Odlomak

1)Melioracije?
Melioracije zemljista je svaka radnja ili vise radnji kojim se otklanjaju negativni uticaji klimata, vode ili samih svojstava zemljista na biljnu proizvodnju i time postizu ustaljeni ili povecani prinosi sa meliorisanog zemljista. Ukratko sve mere kojima uticemo na poboljsanje vodenih svojstava zemljista nazivamo hidrotehnicke melioracije dok agrotehnickim melioracijama poboljsavamo proizvodna svojstva zemljista. Na nekom podruciju se ipak najcesce oseca potreba za primenom kombinovanih-kompleksnih-meliorativnih mera.Deo vode koja se nalazi u rizosvernom sloju zemljista je jedini dostupan izvod biljkama. Kolicina vode koja je pristupacna biljkama odredjena je velicinom tog rezervoara koji se popunjava padavinama a prazni evapotranspiracijom ili evaporacijom.Proucavanjem vodnog bilansa podrucija definisemo nacin i dinamiku punjenja i praznjenja rizosverskog rezervoara.

Jednacina vodnog bilansa:

∆V=P-(E+T)+(Op+Vp)-(Or+Vr)±W
P-atmosverske padavine
E-isparavanje
Op-doticaj površinske vode sa drugih područija
Or-površinski oticaj van posmatranog pdručija
T-transpiracija
Vp-doticaj podzemne vode
Vr-oticaj podzemne vode
W-hranjenje podzemne vode iz donjih tokva koja se podiže ili hranjenje niželeećih vodonosnih slojeva podzemnom vodom koja prolazi kroz vodonepropusni sloj.

U slucaju da je deltaV =0 nema potreba za melioracijama. Kada su prihodi Pr veci od rashoda R javlja se stalni visak vode i potrebno je obezbediti odvodjenje tih viskova tj. odvodnjavanje. A kada su rashodi R veci od prihoda Pr potrebno e navodnjavanje.
U predelima sa umerenom klimom semihumidnog regiona karakteristicna je sezonska izrazenost manjka ili viska voda pa su meliorativne mere dopunskog karaktera sa ciljem stabilizacije i povecanja prinosa.
Osnovni element prihoda u vodnom bilansu naseg podrucija su padavine a rashoda evapotranspiracija.

Evapotranspiracija?
Predstavlja niz uzajamno povezanih procesa kretanja vode i vodene pare iz zemljista i biljke u atmosferu tj. ukupnu potrosnju vode-vlage na poljoprivrednom zemljistu. Cine je evaporacija i transpiracija. Evaporacija-proces prelaska vode iz tecnog u gasovito stanje iz zemljista ili sa vodene povrsine(fiz. Isparavanje). Intenzitet isparavanja zavisi od biljnog pokrivaca, reljefskih oblika, ekspozicije, poroznosti i kapilarnih svojstava zemljista. Isparavanje savladava najace kohezione sile kojima se voda drzi u zemlistu. Transpiracija(biolosko isparavanje)-utrosak vode od strane biljke u procesu stvaranja suve mase i dominantan je elemenat rashoda voda iz zemljista. Transpiracijom se trosi 2-4 puta vise vode iz zemljista nego isparavanjem. Evapotranspiracija zavisi od prinosa biljke.

2)Vodni rezim? (faktori)
Vode su izlozene stalnim promenama obrazujuci ciklus kruzenja vode u prirodi. Na tom putu zbog svoje prirode voda dobija razlicite oblike tokom vremena. Sve njene promene nazivamo rezimom. Zakonitosti promena svih voda nekog podrucija nazivamo rezim voda. Vodni rezim zemljista je promenljiv po dubini i vremenu. Glavni faktori koji uticu na formiranje vodng rezima zemlista mogu se podeliti na: osnovne (fizicki,fizicko-hemijski, bioloski) i specificne (geomorfoloski, geoloski, hidroloski, antropogeni).
Fizicki faktori-Obuhvataju sile koje izazivaju kretanje u zemljistu. Njih predstavljamo gradijentima pritiska, potencijala gravitacionih polja, potencijala elektricnog polja, koncentracijerastvorenih materija. Pomocu ovih pokazatelja formiraju se jednacine kretanja vode u zemljistu i tim jednacinama se prognozira vlaznost profila.
Fizicko-hemijski-posredno uticu na vodni rezim odredjujuci ponasanje koloidnog sistema prilikom definisanja uslova cirkulacije vode u zemljistu.
Bioloski faktori-Povezuju uticaj zivota biljaka, zivotinjaa, mikroflore i mikrofaune na vodni rezim. Uticaj biljke na vodni rezim menja se zavisno od vrste biljke, dubine rasprostranjenosti korena i gustine biljke, duzine vegetacionog perioda. Korenov sistem uslovljava potrosnju vode iz celog zemljisnog profila.
Geoloski faktori-Stvaraju uslove za cirkulaciju vode, soli i gasova u nadizdanskoj zoni odredjujuci uslove formiranja podzemne vode, njen polozaj, brzinu kretanja dubinu i reljef vodonepropusnog sloja, svojstva vodonosnog sloja…
Hidroloski faktori-Uticu na formiranje vodenog rezima zemljista. Povrsinski vodotooci i vodni rezervoari svojim rezimom voda uticu na hranjenje ili dreniranje podzemnih voda.
Antropogeni faktori-Znacajni a nekad i odlucujuci faktor promena ili stvaranja rezima voda zemljista. Meliorativnim zahvatima covek direktno utice na promenu rezima vode nekog podrucija.

3) Rezim voda prve izdani moze biti pod dominantnim uticajem klimatskih, hidroloskih, mesovitih i antropgenih uticaja. Klimatski rezim-se nalazi pod uticajem vertikalnih klimatskih cinilaca bilansa voda. Hidroloski rezim-formira se pod dominantnim uticajem povrsinskih voda vodotoka, akumulacija. U prirodi su najcesci mesoviti vidovi rezima: hidrolosko-klimatski i klimatsko-hidroloski.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Agronomija

Više u Skripte

Komentari