Odlomak

Omega3

Jedna od najizazovnijih prehrambenih mjera, koja može znatno utjecati na zdravlje, je povećan unos omega-3 masnih kiselina
Omega-3 su višestruko nezasićene masne kiseline koje se ponajprije dobivaju iz riba hladnih mora, kao što su tuna, bakalar, skuša i losos. Ove kiseline su esencijalne i naš ih organizam ne može sam proizvesti, a nužne su našoj prehrani za održavanje dobrog zdravlja i imaju višestruko zdrastveno preventivno djelovanje. Posebno je dobro utemeljeno djelovanje Omega-3 masnih kiselina na kardiovaskularni sustav
Omega-3 masne kiseline
Osnovna omega-3 masna kiselina jest alfa linolenska kiselina (ALA) koja se enzimskim reakcijama u organizmu može konvertirati u svoje dugolančane derivate: EPA i DHA. Zbog toga se tek ALA smatra esencijalnom. Ipak, konverzija ALA u EPA i DHA je često neefikasna i ograničena, a to se osobito odnosi na novorođenčad i prvih nekoliko godina života te na stariju populaciju. Osim toga, i u odrasle, zdrave populacije malen dio ALA se u stvarnosti metabolizira u EPA i DHA (oko 10 %) i ta je pretvorba spora te ne zadovoljava potrebe organizma. Zbog toga je potrebe za ovim masnim kiselinama poželjno namiriti hranom. Riba i plodovi mora su glavni i najkoncentriraniji prehrambeni izvor EPA i DHA, dok namirnice biljnog porijekla poput lanenih sjemenki i njihovog ulja, oraha te ulje soje i repice osiguravaju ALA. Nerijetko se ističe kako se u posljednjih 150 godina unos vrijednih omega-3 masnih kiselina značajno smanjio zbog čega je nedostatak ovih dragocjenih masnoća sveprisutan i često se naziva „skorbutom našeg vremena“. Stoga dodaci prehrani koji sadrže pročišćeno i koncentrirano riblje ulje postaju vrijedan izvor omega-3 masnih kiselina u prehrani modernog čovjeka

Hemijska svojstva i metabolizam omega-3 masnih kiselina
Esencijalne višestruko nezasićene masne kiseline mogu se podijeliti u dvije skupine: omega-3 masne kiseline i omega-6 masne kiseline. Esencijalne masne kiseline ne mogu se sintetizirati u organizmu, te ih je stoga potrebno unositi hranom. Hemijske strukture omega-3 masnih kiselina i omega-6 masnih kiselina prikazane su na slici.
Ljudskom organizmu nužne su dvije nezasićene masne kiseline – linolna i alfa-linolenska; prva je omega-6 nezasićena masna kiselina, a druga omega-3 nezasićena masna kiselina. Enzimskim reakcijama u organizmu one se konvertiraju u višestruko nezasićene masne kiseline (NMK) duljih lanaca (dolazi do uvođenja novih dvostrukih veza) Naoko male strukturne razlike dviju NMK uzrokuju različito ponašanje u organizmu. Dok nusprodukti razgradnje omega-6 kiselina uzrokuju upalne procese, rast stanica tumora, zgrušavanje krvi, omega-3 kiseline djeluju upravo suprotno. Iako naš organizam treba i omega-3 kiseline i omega-6 kiseline za normalno funkcioniranje, sve jasnije postaje da je veoma važan upravo omjer unosa ovih dviju obitelji NMK-a.

EPA i DHA za zdravlje srca

Bolesti srca i krvnih žila su vodeći uzrok smrti u svijetu, no znanstvenim istraživanjima je utvrđeno kako se određeni čimbenici rizika mogu prevenirati prehrambenim intervencijama. Omega-3 masne kiseline pružaju dokazani zaštitni učinak na zdravlje srca i krvnih žila i to djelujući na nekoliko različitih čimbenika koji se dovode u vezu s tim bolestima. Tako je primarno djelovanje omega-3 masnih kiselina usmjereno na sniženje triglicerida u serumu. Kako navodi rad objavljen u časopisu Circulation doza od otprilike 2 g na dan smanjuje serumske trigliceride, no pritom je potreban dugotrajni unos omega-3 masnih kiselina što se može postići samo uzimanjem dodataka prehrani. Nadalje, postoje dokazi kako omega-3 masne kiseline smanjuju rizik nastanka krvnog ugruška, a pripisuje im se i antiaritmijski učinak. Takav učinak omega-3 masnih kiselina vjerojatno je posljedica ugradnje EPA i DHA u stanične membrane što rezultira većom fluidnošću membrana u stanicama srca. Posljedica toga, među ostalim, je i smanjene rizika od iznenadne smrti uslijed infarkta miokarda. To potvrđuje i tzv. GISSI – HF studija u kojoj je sudjelovalo 6975 osoba koje su preživjele infarkt miokarda. Ispitanici su uzimali ili 1 g omega-3 masnih kiselina ili placebo. Rezultati su pokazali da je unos omega-3 masnih kiselina smanjio rizik od smrti i hospitalizacije uzrokovane kardiovaskularnim bolestima

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 7 stranica
  • Hemija Edina Bosnjak
  • Školska godina: Edina Bosnjak
  • Skripte, Hemija
  • Bosna i Hercegovina,  Sarajevo,  UNIVERZITET U SARAJEVU – Prirodno-matematički fakultet  

Više u Hemija

Više u Skripte

Komentari