Odlomak

UVOD

Organizovanje je veoma bitna funkcija u menadžmentu hotelijerstva, i kao takva biće obrađena u ovom radu. Rad se bavi analizom organizovanja u hotelskim preduzećima.
Menadžment u hotelijerstvu (kao i kod drugih organizacija) podrazumeva proces planiranja, organizovanja, donošenja odluka, vođenja i kontrole (materijalnih, informacionih, finansijskih i ljudskih resursa. Poslovni uspeh zasniva se na sinhronizovanim aktivnostima i zahteva visok naučno stručni pristup i profesionalizaciju u radu. Uspostavljanje organizacionih kadrovskih modela predstavlja rezultat globalne poslovne orijentacije hotelskog preduzeća – organizacije. Rad organizatora mora da uključi određivanje poslovnih celina, departmentalizaciju, definisanje njihovog delokruga rada, određivanje redosleda poslovnih operacija, u kadrovskom stručno profilisanje zaposlenog osoblja koje se ispoljava kao osnovni nosilac funkcionisanja postavljene organizacije. Kompleksan pristup hotelijerstvu je specifičan jer ga čine heterogena struktura, odnosno materijalne i nematerijalne komponente, medusobno povezane u prostorno funkcionalnu celinu.
1. ORGANIZOVANJE KAO BITNA FUNKCIJA MENADŽMENTA U HITELIJERSTVU
U današnje vreme, vreme modernog biznisa, modernog nacina poslovanja i globalne trgovine, kada se ceo svet može smestiti u jedno „globalno selo“, sve rede možemo videti organizacije zasnovane na starinskim metodama poslovanja. Jer, kako vreme odmice, ono sa sobom nosi i izvesne promene koje moramo slediti i pravila kojih se moramo pridržavati da bismo opstali u tom svetu modernog poslovanja.
Samim tim, kompanije koje su bile zasnovane na „starim“ nacinima poslovanja, polako gube na vrednosti, zaostaju u „trci“ za konkurencijom i nestaju sa „borbenog polja“ na kome se odvija „bitka za opstanak“.
Godinama unazad naucnici pokušavaju da daju odgovor na pitanja: kakvu ulogu ima menadžer i kakve atribute mora da poseduje. Najcešći odgovor na prvo pitanje je: menadžer je lider i kameleon sposoban i spreman covek. Najcešći odgovor na drugo pitanje je: znanje, kreativnost, originalnost i smisao za organizovanje i motivisanje. Šeldrejk je razvio teoriju o morfogenom polju koje utice na formiranje kluture jedne društvene zajednice, koja nama, i mnogim drugim zajednicama ne ide u prilog. Ono što se mora imati na umu jeste da svest jedne društvene zajednice, njeni obicaji, moral i kultura uticu na formiranje i funkcionisanje menadžmenta kao procesa. Primera radi: japanski model menadžmenta, koji mnogi strucnjaci smatraju idelanim, ne funkcioniše svuda podjednako dobro kao u svojoj postojbini. Menadžer i menadžment moraju biti po meri društva: uskladjeni sa društvenim procesima i globalnim trendovima na optimalan nacin. Uskladivanje je veoma zahtevan zadatak, jer korenite promene uvek izazivaju otpor.
Menadžment se definise kao proces planiranja, organizovanja, vodjenja, koordinacije i kontrole ljudskih, materialnih, finansiskih, informacionih i drugih resursa, radi ostvarivanja ciljeva preduzeca pod najpovoljnijim uslovima.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari