Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Turizam/Ugostiteljstvo
Objavio ljuta 17. februar 2015. Prijavi dokument
UVOD
Organizovanje je veoma bitna funkcija u menadžmentu hotelijerstva, i kao takva biće obrađena u ovom radu. Rad se bavi analizom organizovanja u hotelskim preduzećima.
Menadžment u hotelijerstvu (kao i kod drugih organizacija) podrazumeva proces planiranja, organizovanja, donošenja odluka, vođenja i kontrole (materijalnih, informacionih, finansijskih i ljudskih resursa. Poslovni uspeh zasniva se na sinhronizovanim aktivnostima i zahteva visok naučno stručni pristup i profesionalizaciju u radu. Uspostavljanje organizacionih kadrovskih modela predstavlja rezultat globalne poslovne orijentacije hotelskog preduzeća – organizacije. Rad organizatora mora da uključi određivanje poslovnih celina, departmentalizaciju, definisanje njihovog delokruga rada, određivanje redosleda poslovnih operacija, u kadrovskom stručno profilisanje zaposlenog osoblja koje se ispoljava kao osnovni nosilac funkcionisanja postavljene organizacije. Kompleksan pristup hotelijerstvu je specifičan jer ga čine heterogena struktura, odnosno materijalne i nematerijalne komponente, medusobno povezane u prostorno funkcionalnu celinu.
1. ORGANIZOVANJE KAO BITNA FUNKCIJA MENADŽMENTA U HITELIJERSTVU
U današnje vreme, vreme modernog biznisa, modernog nacina poslovanja i globalne trgovine, kada se ceo svet može smestiti u jedno „globalno selo“, sve rede možemo videti organizacije zasnovane na starinskim metodama poslovanja. Jer, kako vreme odmice, ono sa sobom nosi i izvesne promene koje moramo slediti i pravila kojih se moramo pridržavati da bismo opstali u tom svetu modernog poslovanja.
Samim tim, kompanije koje su bile zasnovane na „starim“ nacinima poslovanja, polako gube na vrednosti, zaostaju u „trci“ za konkurencijom i nestaju sa „borbenog polja“ na kome se odvija „bitka za opstanak“.
Godinama unazad naucnici pokušavaju da daju odgovor na pitanja: kakvu ulogu ima menadžer i kakve atribute mora da poseduje. Najcešći odgovor na prvo pitanje je: menadžer je lider i kameleon sposoban i spreman covek. Najcešći odgovor na drugo pitanje je: znanje, kreativnost, originalnost i smisao za organizovanje i motivisanje. Šeldrejk je razvio teoriju o morfogenom polju koje utice na formiranje kluture jedne društvene zajednice, koja nama, i mnogim drugim zajednicama ne ide u prilog. Ono što se mora imati na umu jeste da svest jedne društvene zajednice, njeni obicaji, moral i kultura uticu na formiranje i funkcionisanje menadžmenta kao procesa. Primera radi: japanski model menadžmenta, koji mnogi strucnjaci smatraju idelanim, ne funkcioniše svuda podjednako dobro kao u svojoj postojbini. Menadžer i menadžment moraju biti po meri društva: uskladjeni sa društvenim procesima i globalnim trendovima na optimalan nacin. Uskladivanje je veoma zahtevan zadatak, jer korenite promene uvek izazivaju otpor.
Menadžment se definise kao proces planiranja, organizovanja, vodjenja, koordinacije i kontrole ljudskih, materialnih, finansiskih, informacionih i drugih resursa, radi ostvarivanja ciljeva preduzeca pod najpovoljnijim uslovima.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.