Odlomak

UVOD

U ovom seminarskom radu obradila sam temu PDV i indirektno oporezivanje. Ova su dva pojma međusobno povezana činjenicom da porez na dodanu vrijednost ubrajamo u indirektne poreze. Indirektni porez je posredan, neizravan porez na dobra i usluge što se ubire indirektno preko posrednika – uvoznika, proizvođača ili prodavača.  Cilj indirektnih poreza može biti ubiranje prihoda (porez na promet, porez na dodanu vrijednost, akcize, carine), ili zaštite (neke vrste carina). I prije, a po gotovo sad kad već egzistira na području BiH, tačnije od 01. 01. 2006. godine PDV je bio predmet brojnih polemika. Većina građana u BiH ne zna objasniti značenje pojma POREZ NA DODATU VRIJEDNOST, kako se on ostvaruje i na koji način. Većina ih samo zna reći da su zbog tog poreza cijene veće. Ja sam u svom radu pobliže objasnila taj pojam, šta on znači i čemu je njegova svrha.

2.    INDIREKTNO OPOREZIVANJE

2.1.    Pojmovno određenje indirektnih poreza i obaveza
Saglasno Zakonu o postupku indirektnog oporezivanja pod definicijom indirektnih poreza podrazumjevaju se uvozne i izvozne dadžbine, akcize, porez na dodanu vrijednost, putarine i svi drugi porezi na državnom nivou zaračunati na robe i usluge .
U tom kontekstu, kao glavna obaveza Zakonom o indirektnom oporezivanju je definirana tačna obaveza po osnovu indirektnih poreza, a pod sporednim obavezama smatraju se:
•    Zatezne kamate koje se obračunavaju na iznos indirektnih poreza koji nisu uplaćeni u zakonskom roku i na propisani račun;
•    Naknadni teret prinude, koji podrazumjeva pokretanje postupka prisilne naplate što povlači za sobom naknadni teret ;
•    Sankcije (kazne) koje su izrečene za prekršaje propisa o indirektnim porezima;
•    Sve ostale zakonom predviđene obaveze.
Indirektni porez   je posredan, neizravan porez na dobra i usluge što se ubire indirektno preko posrednika – uvoznika, proizvođača ili prodavača. Cilj indirektnih poreza može biti ubiranje prihoda (porez na promet, porez na dodanu vrijednost, akcize, carine), ili zaštite (neke vrste carina).

Konačni učinak direktnih poreza ovisi o mjeri u kojoj porezni obveznici mogu prevaliti teret poreza povećanjem cijene proizvoda na konačnog potrošača ili sniženjem cijena što ih plaćaju za proizvodne usluge. Ukoliko nije riječ o dobrima čija se potrošnja povećava s porastom dohotka, indirektni porezi su obično regresivni, tj. uglavnom padaju na teret ljudi s nižim dohocima.

Selektivno nametnuti indirektni porezi i povremene promjene pojedinačnih stopa utječu i na način potrošnje i proizvodnje. Stoga se često zagovara opći, neselektivni porez na promet ili porez na dodanu vrijednost s jedinstvenom stopom.

Prednošću indirektnih u odnosu na direktne poreze smatra se činjenica da su psihološki prihvatljivi jer su “nevidljivi”, da su elastičniji jer su vezani na promet, te da su lakši za ubiranje jer traže manje administracije. Istovremeno, drži se da su neravnomjerniji, pa i nepravedniji, te da su osjetljiviji na konjunkturna kretanja pa mogu dovesti do smanjenja državnih prihoda.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari