Pojam i određenje države

1

1. UVOD

Država   je   svojstvena   svakom   klasnom   društvu,   i   ona   predstavlja   najznačajniju   političku 

instituciju u društvu. U literaturi se susreću brojna različita određenja pojma države, i u prvom 

delu ovog rada biće definisan pojam države i elementi države.

Nakon definisanja pojma države pažnja će biti posvećena teorijama o nastanku države. Postoji 

niz teorija o nastanku države. Neke od njih su: teorija o božanskom poreklu drzavne vlasti, 

patrijarhalna teorija o nastanku države, teorija sile, teorija društvenog ugovora itd.

U   osnovi   sve   teorije   o   nastanku   države   imaju   ograničeni   pristup.   Teorija   sile,   teorija 

društvenog ugovora i patrijarhalna teorija imaju svoje nedostatke koji će biti prikazani u ovom 

radu  U radu će biti definisana  i marksistička sociološka teorija o nastanku države Marksa, 

Engelsa i Lenjina. 

Na kraju rada biće definisane forme države sa stanovišta vladavine kao i klasni oblici države i 

oblici države prikazani sa stanovišta političkog režima i državnog uređenja.

Pojam i određenje države

2

2. POJAM I ELEMENTI DRŽAVE

Određenja pojma države su različita jer se ona u teoriji posmatra, i u praksi ispoljava, kao 

raznolika   institucija,   npr.   politička,   pravna,   ideološka   itd.   Država   je   svojstvena   svakom 

klasnom društvu.

1

Država je najznačajnija politička institucija u društvu. Prema državi se usmeravaju interesi 

svih društvenih grupa i pojedinaca izazivajući ideološke, socijalne i političke odnose kroz 

sukobe i saradnju.

U literaturi se susreću brojna različita određenja pojma države, kao što su ona kojima se ona 

identifikuje sa:

2

1. „Državnim aparatom“,

2. „Sistemom vladavine i skupom organa upravljanja“,

3. „Snagom društvenih službi“,

4. Odnosom „upravljača i podanika“,

5. „Političkim“ i „pravnim“ oblikom nacije i dr.

U državi se prelamaju sve karakteristike, odnosi, usponi i padovi jedne društvene zajednice. 

Suština termina „države“ se odnosi na činjenicu da se njime želi reći da je država nešto što je 

uređeno, trajno i stabilno.

Državu   možemo   odrediti   kao   najznačajniji   oblik   pravno-političkog   organizovanja 

stanovništva koje živi na određenoj teritoriji. To je najviši oblik političke, javne, suverene 

vlasti na određenoj teritoriji.

3

Ovo poimanje države je više sa pravnog stanovišta, dok za sociološki pogled treba dodati i 

činjenicu da je država prostor na kome se bore različite društvene grupe i organizacije kako bi 

ostvarile svoje interese kroz interakciju punu socijalnih, političkih i drugih konflikata.

1

 

Sreten Jelić, Tatjana Jovanović: 

HRESTOMATIJA - Elementi opšte sociologije i sociologije sela

, Grafiprof, 

Beograd, 2013., str.91

2

 

Sreten Jelić, Tatjana Jovanović: 

HRESTOMATIJA - Elementi opšte sociologije i sociologije sela

, Grafiprof, 

Beograd, 2013., str.91

3

 

Ivan Šiljaković: 

Sociologija

, Ekonomski fakultet-Banja Luka, Banja Luka, 2008., str.132

background image

Pojam i određenje države

4

Društvena uloga države može se posmatrati u dva smera.

6

Prvo,   država   je   proizvod   i   nužna   posledica   promena,   koje   su   nastale   u   istoriji   ljudskog 

društva.

Drugo, država nije društveni proizvod koji i sam ne vrši neki značajni uticaj u društvu.

3.TEORIJE O NASTANKU DRŽAVE

Država je zbog svog specifičnog položaja, uticaja i uloge u društvu oduvek privlačila pažnju 

teoretičara i mislilaca.

Uzroci i poreklo nastanka države su različito prikazivani i shvatani, što je dovelo do 

formiranja velikog broja teorija, koje tumače nastanak i prirodu države.

Sve teorije se mogu klasifikovati u dve  grupe:

7

1. Prvu, u koju ulaze one teorije koje objašnjavaju nastanak države polazeći sa raznih 

aspekata: idealističkih, prirodnih, biologističkih i sl.

2. Drugu, u kojoj su one marksističke teorije o državi prema kojima država nastaje kao 

proizvod pojave klasnih protivrečnosti datog stupnja razvoja društva.

Kao   klasna   organizacija   vlasti,   država   zaokuplja   ljudsku   misao   i   vuče   svoj   koren   još   iz 

davnina

6

  

Petar Kozić, Sreten Jelić: 

Sociologija

, Klasa, Beograd, 2007., str.197

7

 

Sreten Jelić, Tatjana Jovanović: 

HRESTOMATIJA - Elementi opšte sociologije i sociologije sela

, Grafiprof, 

Beograd, 2013., str.93

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti