Odlomak

1.UVOD
Političke partije nastale su prije približno dva vijeka u Velikoj Britaniji kao slučajno društveno otkriće, to otkriće je promijenilo tok vremena, kao i čitav svijet. Britanija se danas smatra kolijevkom moderne parlamentarne demokratije, dala je veliki značaj za uspostavljanje iste kroz razvoj svojih partija. Danas u skoro svim dijelovima (državama) svijeta dijeluju različite političke partije koje najčešće oslikavaju trenutno stanje u zemlji, tj. politika tih partija koja je iskazana u njihovim programima je ustvari težnja partije da dođe na vlast i učini određene pomake u razvoju te teritorije. „U zemljama stabilne demokratije, partije „prožimaju“ sve ostale demokratske institucije: one određuju način rada i sadržaj odluka parlamenta; aktivnost vlade zavisi od opredeljenja vladajuće partije; personalni sastav učesnika izbora određuje partija; ishod izbora, takođe, zavisi od odnosa snaga među partijama.“  Pored uloge u radu institucija, partije uveliko utiču i na život svakog čovijeka kroz njegov rad, tako da se mnogi emotivno vezuju za partije, postaju simpatizeri, a na poslijetku i članovi partija.  Uključivanje jednog pojedinca u rad partije je jedan od segmenata takozvane „političke socijalizacije“ koja u velikom određuje nastavak života određenog pojedinca. Ovaj proces ima za cilj da politički nezrele pojedince putem učenja upute u djelovanje političke partije i način rada iste.
1.1. Šta su političke partije
U modernom svijetu u kom živimo, sasvim normalna je svar da čujemo o radu i postojanju određenih političkih partija, kod nas popularno nazvanih stranaka, koje propagiraju određenje ciljeve koje će oni ostvariti ako dođu na vlast. Ovo jeste naša svakodnevica, ali situacija nije bila takva u prošlosti, oni koji su se bavili politikom nisu bili ujedinjeni, nego su bili okupljeni oko ranih vidova partije npr. fakcija, veza, klika, korerija, klubova itd. Danas se politika sprovodi kroz djelovanje u političkim partijama, koje predstavljaju institucije u kojima se razvijaju vizionarske ideje koje bi trebale pomoći društvu da napreduje.
„Najčešće se politička partija određuje i definiše kao: društveno organizovane grupe preko kojih klase ili njegove frakcije vode borbu za ostvarenje ekonomskih, političkih i kulturnih interesa; dobrovoljne, relativno trajne političke organizacije, čiji je cilj preuzimanje i vršenje državne vlasti, ili bar učešće u njoj, ili stalan uticaj na nju radi zaštite i ostvarivanja određenih interesa; politička organizacija ljudi koji imaju ideologiju i čiji je cilj da šire svoju ideologiju i da tako osvoje ili zadrže državnu vlast dobijanjem većine na izborima; njihov cilj je da u okviru organizovane grupe svojim rukovodiocima obezbijede moć, a time svojim aktivnim učesnicima izglede da će postići neke ciljeve ili steći ličnu korist ili i jedno i drugo.“
Političke partije dakle ostvaruju svoju ulogu prije i poslije izbora, davajući sve od sebe da naprave kadar koji će biti sposoban osvojiti izbore i doći na vlast, čime će datoj političkoj partiji ili koaliciji, donijeti korist. Političke partije su dakle društvene grupe sa manjim ili većim brojem članova, koji su povezani određenim faktorima koji ih čine zajednicom, kao što su zajednički cilj, koji se nalazi u programu političke partije. Partijski program je sistematska i zaokružena projekcija kako bi trebalo uraditi odnosno preurediti društvo kao cijelinu. Takođe ne smije se zaboraviti napomenuti da su političke partije izuzetno struktuirane institucije, koje se ogledaju u partiskoj organizaciji. Partijsku organizaciju čine od najnižih mjesnih i lokalnih odbora, preko regionalnih koordinacionih odbora, pa do državnih odnosno nacionalnih takozvanih glavnih odbora. Jasno je onda da političke partije imaju hierarhiju, među njima se mogu razlikovati više vrsta, po načinu vođenja partije, pa razlikuje npr. totaliratke partije kojima isključivo vodi jedna ličnost od odnih čije se rukovodstvo mijenja, tako se mogu naći primjeri i kod naših stranaka kao što su u Republici Srpskoj SNSD i SDS, u Srbiji DS i DSS koji nam pokazuju razlike između partija u kojima vlada pojedinac i u onima u kojima se rukovodstvo mijenja.
Naposlijetku treba pomenuti fukncije koje političke partije odrađuju u društvu, a to su: identifikacija, politička socijalizacija, demokratizacija, politizacija društva itd. Političke partije su dakle nezaobilazane društvene grupe koje svojim djelovanjem pokreću različite promjene u društvu tj. državi, to nas dovodi do zaključka da se današnji politički život ne može zamisliti bez postojanja političkih partija, a i sama suština demokratije jeste u izboru, pa u jednoj demokratskoj državi mora funkcionisati bar dvije političke partije kako bi se ostvarila načela demokratije, kojoj svi težimo, a politične partije su upravo alat za usavršavanje i eksploataciju svih dobrobiti demokratije.
1.2.Isrorijski presijek političkih partija
Nastanak političkih partija vezan je za nastanak klasnog društva. U njemu su one nastale, razvijale se, smjenjivale, u njemu postoje i dijeluju, sa njim će i nestati. Još u robovlasničkom sistemu su postojale određene političke partije, ili tačnije, određena politička udruženja koja su stajala načelu klasne borbe. Ta udruženja predstavljaju začetak političkih partija. “Stranke su samonikli politički fenomen koji nije bio dobro dočekan ni u praksi ni u teoriji. Država je na njih poprijeko gledala kao na remetilačkog uljeza u čvrsto konstruisan poredak predstavničke demokratije”  što je značilo da je nastankom političkih partija došlo do mogućnosti udruživanja nižih slojeva društva protiv viših.
Političke partije u najranijim oblicima su bili vidljivi i u staroj/aktičkoj Grčkoj koju smatramo kolijevkom demokratije, pa se može zapaziti Pitagorejski savez u velikoj Grčkoj, kao partija robovlasničke aristokratijc, za borbu protiv demokratijc. Takođe, u vremenu prodora Filipa i Aleksandra Makedonskog na teritoriju Grčke, postojale su Atinska i Makedonska partija koje su vodile međusobnu borbu. Naravno, te političke partije bitno se razlikuju od savremenih, modernih političkih partija kako po organizacionoj strukturi, tako i po svojim programima i ciljevima.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Političke nauke

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari