Naučno-stručna konferencija 

„BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA“

Doboj, 07. i 08. juni 2013. godine

POVEĆANJE BEZBJEDNOSTI SAOBRAĆAJA PODIZANJEM NIVOA OSIGURANJA 

NA PRIORITETNIM ŽELJEZNIČKIM PUTNIM PRELAZIMA

INCREASE TRAFFIC SAFETY RAISING THE PROTECTION LEVEL ON 

THE PRIORITY RAILWAY LEVEL CROSSING

Ratko ĐURIČIĆ

Saobraćajni fakultet Doboj, Univerzitet u Istočnom Sarajevu

1

Vladimir MALČIĆ

Saobraćajni fakultet Doboj, Univerzitet u Istočnom Sarajevu

2

Zoran SARIĆ

Željeznice Republike Srpske

Sažetak

 – Putni prelazi, kao veoma opasna mjesta u saobraćaju, zahtijevaju kontinualnu analizu i reakciju na  

neželjene događaje sa krajnjim ciljem smanjenja broja vanrednih događaja na njima, tj smanjenje ljudskih 
žrtava i materijalne štete prouzrokovane sudarima vozila dva različita vida saobraćaja. U radu je dato stanje  
putnih prelaza na mreži Željeznica Republike Srpske, naznačeni su mogući pravci djelovanja u cilju povećanja 
bezbjednosti   saobraćaja   na   putnim   prelazima   i   predloženi   načini   podizanja   nivoa   bezbjednosti   izborom 
prioritetnih putnih prelaza primjenom metoda višekriterijumskog odlučivanja.

Ključne riječi

 – putni prelazi, bezbjednost u saobraćaju, višekriterijumsko odlučivanje

Abstract

  - The crossings, very danger points in the traffic, request a continualy analisys and reaction on  

unwanted events with aim to decrease number of emergency events, ie. decreasing number of human victims and 
damages resulted in collision of vehicles of different transport modes.This paper gives overview of state on the 
railway network of Railway of Republic of Srpska, indicates potential ways of operations with aim to increasing 
traffic safety on the crossing, and propose way of raising the traffic safety level chosing priority railway level 
crossing using of multicriteria decision methods.

Key words – 

railway level crossing, traffic safety, multicriteria decision methods

1.   UVOD

Ukrštanje puta sa željezničkom prugom može biti nivelisano (u nivou) ili denivelisano (u različitom nivou). Putni prelaz ili 
putno-pružni prelaz je četvorokraka raskrsnica preko kojeg se ukrštaju dva vida saobraćaja (drum i željeznica) u nivou, što se 
može posmatrati kao opasna dionica i puta i pruge. Prelaz puta preko željezničke pruge može biti potpuno neobezbjeđen i 
obezbjeđen. Najniži oblik obezbjeđenja putno-pružnog prelaza je postavljanje saobraćajnog znaka“Andrejin krst” i znaka 
„STOP”. Viši nivo obezbjeđenja je primjena svjetleće signalizacije, takozvanih „treptača”, koji se ugradnjom polubranika još 
više može povećati. Najviši nivo bezbjednosti putnog prelaza ostvaruje se angažovanjem radnika željeznice na upravljanju 
zaštitnom rampom, koji na taj način sa postojećom opremom predstavljaju dio sistema za upravljanje saobraćajem.

Tehničko-tehnološke   i   organizacione   karakteristike   željeznice   odredile   su   joj   prioritet   kod   ukrštanja   sa   drumskim 
saobraćajnicama   (od   strane   planera,   organizatora   i   zakonodavaca),   pa   je   na   osnovu   toga   definisan   i   način   regulisanja  
saobraćaja preko prelaza.

Putni prelazi, kao tačke sučeljavanja željezničkog i drumskog saobraćaja, predstavljaju mjesta na kojima često dolazi do  
vanrednih događaja, koji po pravilu imaju veoma teške posledice. Vanredni događaji na putnim prelazima uglavnom su kobni  
za učesnike u drumskom saobraćaju, mada se sa povećanjem težine drumskih vozila i uvođenjem lakih putničkih garnitura 
javlja sve veći broj žrtava i među učesnicima u željezničkom saobraćaju. Vanredni događaji na putnim prelazima odnose svake  
godine veliki broj ljudskih života i pričinjavaju znatne materijalne štete. Prosječno godišnje na putno-pružnim prelazima u 
Republici Srpskoj više od 5 ljudi izgubi život, dok više od 6 biva teško povrijeđeno. Materijalne štete su velike i to pogotovo 
na   željezničkim   vozilima,   s   obzirom   na   njihovu   nabavnu   vrijednost,   a   uračunavajući   štetu   na   robi   i   štetu   zbog   prekida 
saobraćaja ta vrijednost se još drastično povećava. Skoro po pravilu, vanredni događaji prouzrokovani na putnim prelazima su  
prouzrokovali učesnici u drumskom saobraćaju. Sprovođenjem mjera povećanja brzine željezničkog saobraćaja, ovaj problem 
dobija još više na svojoj aktuelnosti i važnosti.

1

 [email protected]

2

 [email protected]

1

Naučno-stručna konferencija 

„BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA“

Doboj, 07. i 08. juni 2013. godine

2. IZVOD IZ ZAKONSKIH PROPISA VEZANIH ZA ODVIJANJE ŽELJEZNIČKOG I 

DRUMSKOG SAOBRAĆAJA PREKO PUTNIH PRELAZA

Prema Zakonu o željeznici RS, Zakonu o prostornom uređenju RS, Zakonu o javnim putevima RS, date su sledeće zakonske  
regulative vezane za odvijanje željezničkog saobraćaja preko putnih prelaza:

-

ukrštanje   željezničke   pruge   i   puta,   određivanje   mjesta   na   kojima   se   može   izvesti   ukrštanje   pruge   i   puta   i 
utvrđivanje   mjera   koje   se   moraju   preduzeti   radi   obezbjeđenja   odvijanja   saobraćaja   na   putnim   prelazima 
propisuje se zavisno od gustine saobraćaja, preglednosti željezničke pruge, brzine vožnje na pruzi i putu, te od 
drugih mjesnih uslova koji su od značaja za bezbjednost saobraćaja;

-

ukrštanje željezničke pruge i autoputa i ukrštanje pruge i puta u staničnom prostoru između ulaznih, odnosno 
izlaznih skretnica od kojih počinju stanični kolosijeci, ne može biti u istom nivou;

-

ukrštanje željezničke pruge i puta koji nema svojstvo autoputa ne može biti u istom nivou ako je saobraćaj  
motornih vozila na putu vrlo gust ili ako je željeznički saobraćaj na pruzi učestao i ako to zahtjevaju posebni 
uslovi na mjestu ukrštanja pruge i puta i drugi razlozi bezbjednosti željezničkog saobraćaja;

-

razmak između dva ukrštanja javnog puta i pruge ne može da bude manji od 2000 metara;

-

nekategorisane puteve potrebno je preusmjeriti na najbliži javni put, a ako to nije moguće treba ih povezati i  
izvesti ukrštanje na jednom mjestu

-

putni prelaz je sastavni dio pruge sa obije strane kolosijeka u širini od 3 metra od ose kolosijeka sa produžetkom 
ukrštajućeg puta od 20 metara čiji nagib ne smije biti veći od 3% (

Slika 1.)

.

 

Dio prelazne pruge i ukrštajući put u 

dužini od 3 metra od ose kolosijeka obavezne su održavati Željeznice Republike Srpske, a ostali dio Direkcija za 
puteve RS i opštine na čijoj se teritoriji nalazi putni prelaz.

Slika 1.

 

Poprečni profil putnog prelaza

Svi registrovani putni prelazi moraju biti obilježeni propisnim saobraćajnim znakovima iz kojih će učesnici u saobraćaju moći  
da saznaju koliko je od njih udaljena pruga, da li je prelaz sa branicima ili polubranicima ili je čak bez njih, kao i da li na  
prelazima postoji jedan ili više kolosijeka. Saobraćajni znakovi koji se postavljaju na dijelu puta ispred putno-pružnih prelaza  
predstavljeni su narednom ilustracijom (

Slika 2.)

„Andrejin krst”

 - saobraćajni znak koji označava mjesto na kome put prelazi preko 

željezničke pruge u nivou bez branika ili polubranika sa jednim kolosijekom.

„ Andrejin krst”

 - saobraćajni znak koji označava mjesto na kome put prelazi preko 

željezničke pruge u nivou bez branika ili polubranika sa dva ili više kolosijeka. 

“Prelaz puta preko željezničke pruge sa branicima ili polubranicima” - 
s

aobraćajni znak koji označava  blizinu prelaza puta preko željezničke pruge u nivou, 

koji je obezbijeđen branicima ili polubranicima.

2

background image

Želiš da pročitaš svih 6 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti