Ustavno pravo(novovekovna 

Srbija)

Ruski predlozi ustavnog uredjenja:

1. Paulučijeva konvencija- Karadjordje izgubio pečat

2. Rodofinikin Konstantin ,,Osnovanije praviteljstva srpskoga” po tom projektu utsvnu 

vlast bi imao pravitesljstvujušći senat koga bi činili: 1)Vojvode, 2)dotadasnji sovjetnici 

koji su cinili velike i vazne usluge narodu, 3)izabrani predstavnici senata, Karadjordje bi 
bio predsednik Senata imao bi prava na tri glasa u Senatu i titulu 

svjetlejši knez”. 

Dokument nije prihvatio rusku car Aleksandar I iz razloga šireg medjunarodnog 

konteksta 

Ustavni akt iz 1808. Godine

-

Sastoji se iz dva dela 

1. staresine i citav narod da priznaju vožda Karadjordja i njegovo 

zakono potomstvo” za 

vrhovnog predvoditelja i zaklinju mu se na vernost i pokornost. Vožd je obećao da će 

očinski brinuti o narodu i priznati Sovjet za Vrhovni sud.

2. U drugom delu nahijski komandanti su obećali pokornost centralnim vlastima ali su 

isto zahtevali i od svojih potčinjenih.

Akt nije iznešen na skupštinu zbog otpora starešina koji nisu učestvovali na skupu na 

kojem je on donešen.

Akt je predvidjao strogo centalizovan sistem vlasti, centralnu vlast sa jakom ulogom vožda 

Karadjordja i zasnivanje njegove dinastije.

Ustavni akt iz 1811. Godine 

-

Članovi praviteljstvujušćeg soveta su se zakleli na vernost i pokornost vrhovnom voždu

-

Sve ostale starešine su se zaklele na vernost i pokornost vrhovnom voždu i 

Praviteljstvujušćem sovjetu

-

Karadjordje se zakleo da će saradjivati sa praviteljstvujušćim sovjetom, da će poštovati 

pokroviteljstvo ruskog cara i da će sve naredbe izdavati preko tog tela. Vrhovni Vožd je 

imao pravo 

pomilovanja.

-

Reorganizacija praviteljstvujušćeg sovjeta od strane Karadjordja i njegovih pristalica: 1) 

od 12 članova tog tela, njih 6 je postavljeno za 

popečitelje (ministre)

 2) a ostalih 6 su 

činili 

veliki vilajetski sud”, na čelu sa 

popečiteljem pravde.

-

Sovjet je vršio ulogu sve tri grane vlasti ali je istovremeno bio potčinjen voždu koji je bio 

predsednik Sovjeta.

Ustav iz 1835. Godine (sretenjski ustav)

-

Ustav je prihvaćen 

aklamacijom 

u Kragujevcu na Narodnoj skupštini.

-

Ustavom je predvidjena zakonodavna, izvršna i sudska vlast

1. Knez 

-

bio je glava države i imao je pravo da donosi zakone i uredbe, po prethodno 

pribavljenom mišljenju Državnog sovjeta.

-

Mogao je staviti Veto tj. odbiti da potvrdi predloge zakona i uredaba usvojenih u 

Državnom sovjetu.

2. Državni sovjet

-

Proglašen najvišom vlašću u Srbiji do knjaza i učestvovao je u svim granama vlasti.

-

U to telu su ulazili 

popečitelji i neodredjen broj državnih sovjetnika

 i sve njih je 

imenovao knez.

-

Osim ucesca u zakonodavstvu obavljao je i izvrsne funkcije preko svojih popečitelja.

-

Posebno odeljenje Državnoh sovjeta bila je najviša sudska instanca. 

-

Predvidjeno je bilo da postoji 6 popečitelja: 1)pravosudja, 2)unutrasnjih dela, 3) finansija, 

4)inostranih dela, 5)vojnih dela i 6)prosvete.

-

Njih je imenovao knez iz reda sovjetnika i ako bi ih knez otpustio vraćali bi se u redove 

sovjetnika.

-

Vršenje sudske vlasti je povereno: u prvom stepenu, okružnim sudovima. U drugom 

stepenu Velikom Sudu. U trećem stepenu posebnom odeljenju Državnog sovjeta.

3. Narodna skupština

-

Treći organ središnje vlasti

-

Sastoji se od 100 izabranih narodnih predtavnika

background image

Želiš da pročitaš svih 10 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti