UNIVERZITET “UNION” BEOGRAD

FAKULTET ZA INDUSTRIJSKI MENADŽMENT

ZAVRŠNI RAD

PREDUZETNIČKA ANALIZA KROZ KLJUČNE 

FAKTORE RAZVOJA PREDUZEĆA

Mentor: 

Prof. Dr Milan M. Đuričić

                    Student: 

Beograd, septembar 2015.

S A D R Ž A J

1. UVOD................................................................................................................................. 3
2.   POJAM   I   ULOGA   MENADŽERA,   MENADŽMENTA,   PREDUZETNIKA   I 
PREDUZETNIŠTVA..............................................................................................................5

2.1. Menadžment kao naučna disciplina............................................................................. 5
2.2. Pojam i definicija preduzetnika i preduzetništva.........................................................7
2.3. Pojam i profil menadžera...........................................................................................10
2.4. Osnovni tipovi menadžera..........................................................................................14

3. RAZVOJ PREDUZEĆA KROZ PREDUZETNIČKU ANALIZU..................................16

3.1. Osnovne odlike razvoja preduzeća.............................................................................16
3.2. Životni ciklus preduzeća i njegove faze.....................................................................18
3.3. Uloga menadžera u razvoju preduzeća.......................................................................23
3.4. Komparativne analiza razvoja preduzeća...................................................................27

4. RAZVOJ PREDUZEĆA KROZ KLJUČNE FAKTORE.................................................29

4.1.  Strateško upravljanje preduzećem – vrste strategija.................................................29
4.2.  Ljudski resursi kao faktor razvoja preduzeća (intelektualni kapital)........................36
4.3.  Inovacije kao faktor razvoja preduzeća.....................................................................40
4.4. Investicije kao faktor razvoja preduzeća....................................................................44
4.5. Primeri uspešnog razvoja preduzeća.......................................................................... 51

5. ZAKLJUČAK...................................................................................................................53
6. LITERATURA..................................................................................................................55

2

background image

Najzad, sve ovo je naročito bitno za naša preduzeća koja usled tekućih otežanih uslova 
privređivanja izazvanih nepovoljnim nasleđem i tranzicijom, zapadaju u puno dejstvo svih 
faza životnog ciklusa preduzeća. Naime, menadžmentski organi naših preduzeća očigledno 
nisu dovoljno upoznati sa dejstvom životnog ciklusa preduzeća i sa merama kojima se 
mogu uspešno suprotstaviti dejstvu negativnih faza tog ciklusa u koje u prvom redu spada 
kreiranje i primena adekvatne strategije razvoja njihovih preuzeća. Ovo, pored ostalog, 
zahteva da se na našem visokom obrazovanju i kasnijem usavršavanju značajno pojača 
izučavanje teorije savremenog razvoja preduzeća. 

Iz   tog   razloga   cilj   ovog   rada   je   da   pruži   potrebna   znanja   za   praćenje   i   analizu 
preduzetničkih ciklusa u fazama razvoja preduzeća.  

4

2. POJAM I ULOGA MENADŽERA, MENADŽMENTA, 

PREDUZETNIKA I PREDUZETNIŠTVA

2.1. Menadžment kao naučna disciplina

Menadžemnt   kao   nauka   ili   veština   vuče   korene   još   od   prvobitnog   čoveka   i   njegovog 
stalnog nastojanja da se neprekidnim radom (lovom, branjem plodova, pravljenjem alatki i 
oružja, itd.) održi u direktnoj borbi sa prirodom. 

Tokom postojanja ljudske istorije, ljudi kroz hiljade godina prave planove i slede ciljeve, te 
kroz   planiranu   i   organizovanu   aktivnost   postižu   razne   podvige.   Međutim,   teorija 
menadžmenta se smatra novim fenomenom, koji se pojavio sa inustrijalizacijom Zapadne 
Evrope i Sjedinjenih Država u devetnestom veku. 

Najjednostavniji poslovi u prvobitnoj zajednici zahtevali su određene aktivnosti planiranja i 
organizovanja, da bi se efikasno obavili. „Ljudi su to obavljali najpre sasvim intuitivno, a 
kasnije   i   poučeni   iskustvom,   pa   su   time   još   u   čovekovoj   praistoriji   udarili   temelje 
menadžmentu, veštini i nauci bez koje ljudsko društvo ni ranije nije moglo, a posebno 
danas, u ovoj velikoj složenosti, ne može da efikasno deluje, da opstane i da se dalje 
razvija“.

1

Menadžment se, zbog raznih okolnosti, relativno kasno ustoličio kao naučna disciplina. 
„Tek   krajem   prošlog   veka,   radovima   pionira   tzv.   naučnog   menadžmenta   ili   naučne 
organizacije rada (Scientific Management) F. Taylora i H. Fayola, menadžment je dobio 
obeležja   naučne   discipline.   Ova   dva   naučnika   smatraju   se   pionirima   i   utemeljivačima 
menadžmenta   kao   naučne   discipline“.

2

  Nastanak   i   razvoj   menadžmenta   kao   naučne 

discipline vezuje se, pored navedenih utemeljivača, i za radove određenih ljudi koji su radili 
u praksi, pre svega na upravljanju poslovima u proizvodnji i upravljanju preduzećem u 
celini, kao i za radove određenog broja teoretičara koji su se bavili istraživanjem odnosa i 
ponašanja ljudi u procesu rada.

Ove grupe ljudi imale su obično iste ili slične poglede i pravce istraživanja, te su njihovi 
radovi   i   rezultati   konstituisali   određene,   zajedničke   pristupe   u   stvaranju   teorije 
menadžmenta.   Tako   se   može   reći   da   se   menadžment   razvijao   kroz   veći   broj   škola   i 
pristupa, i razvoj ove discipline najlakše je pratiti kroz analizu i razmatranje ovih škola i 
pristupa. „Ne ulazeći u detaljna istraživanja klasifikacija ovih škola i pravaca, kao ni u 
razmatranje njihove valjanosti, čini se da se, kao najznačajnije, izdvajaju tri škole, koje su u 
teoriji menadžmenta posebno razrađene i utemeljene. To su:

klasična teorija (škola);

bihejvioristička;

sistemska.

3

1

 Kaputić, S; Organizacijska teorija , informator,  Zagreb, 1991. god.  str. 159.

2

 Vučetić,Slobodan, dr Petar Jovanović, Menadžment, KOBDOM, Beograd, 1999.  str. 196.

3

 Vučetić,Slobodan, dr Petar Jovanović, Menadžment, KOBDOM, Beograd ,1999.  str. 197.

5

background image

2.2. Pojam i definicija preduzetnika i preduzetništva 

Da bismo razumeli preduzetništvo, korisno je pratiti značenje bliskog temina „preduzetnik". 
„Preduzetnik"   je   reč   koja   je   nastala   u   francuskom   jeziku   (entrepreneur)   i   znači   „proći 
između"   (ili   preduzimač-između).   Primenjen   na   aktivnosti   povezane   sa   poslovanjem, 
termin   je   imao   dugu   i   promenljivu   evoluciju.   Na   primer,   u   srednjem   veku,   termin   se 
odnosio na glumca i na osobu koja nadgleda velike projekte. Od projektnog rukovo-dioca-
preduzetnika se nije očekivalo da prihvati bilo koji rizik, nego samo da koristi obezbeđeni 
materijal.

6

Tokom 17. veka, termin „preduzetnik" nosio je pojam rizika i korišćen je za pojedince koji 
su ušli u ugovorene aranžmane snabdevanja dobrima ili uslugama sa vladom po fiksnoj 
ceni. Zbog toga što je ugovor-na cena bila fiksna, preduzetnik je mogao požnjeti konst od 
bilo koje ekonomije proizvodnje ali je takođe morao da apsorbuje gubitke - otuda osnova za 
rizik. U 18. veku, temiin je došao u konotaciji pojedinaca kojima treba kapital da obave 
svoje aktivnosti, kao suprotstavljen obezbeđivačima kapitala. Tokom našeg veka ugledni 
ekonomista Sumpeter, dodao je pojam inovacije rastućoj listi značenja za „preduzetnika", 
videći preduzetnika kao nekog ko proba nove kombinacije i neistražene tehnologije.

Danas   se   može   osnovano   tvrditi   da   nema   konsenzusa   oko   defmisanja   termina 
„preduzetnik", pa čak ni oko pristupa definisanju. Slobodno možemo reći da definicija ima 
koliko i autora.

Neki primeri definicija preduzetnika:

7

Oxford English Dictionarv (2006) - Preduzetnik je osoba koja pokušava da profitira 
rizikom i inicijativom.

Wikipedia   (2006)   -   Uopšteno   posmatrano   termin   preduzetnik   se   primenjuje   na 
nekoga ko uspostavlja nov entitet za ponudu novog ili posto-jećeg proizvoda ili 
usluge na novom ili postojećem tržištu, bilo da se radi o profitnom ili neprofitnom 
poduhvatu.

Schumpeter (1984) - Preduzetnik je inovator koji donosi nove kombinacije u cilju 
uvođenja novih dobara ili unapređenja postojećeg proizvoda, razvoja novih metoda 
proizvodnje, otvaranja novih tržišta i pronalaženja novih resursa, ili kreiranja novih 
formi organiza-cije poslovanja.

Baumol (1993) - Preduzetnikova nagrada za preduzimanje inovativnih aktivno-sti je 
mešavina moći, prestiža i profita.

Burns (2001) - Preduzetnici se služe inovacijom da koriste ili stvaraju pogod-nost za 
ostvarenje   profita   na   tržištu.   Oni   to   čine   premeštanjem   ekonomskih   resursa   iz 
oblasti niže produktivnosti u oblast više produktivnosti i višeg dobitka, prihvatajući 
pri tome visok stepen rizika i neizvesnosti

6

 Marković, Nenad ; Preduzetništvo sa praktikumom za samostalnu  izradu biznis plana,  Cekombooks,  Novi 

Sad, 2007, god.  str. 23.

7

 

Izvor: Marković, Nenad ; Preduzetništvo sa praktikumom za samostalnu  izradu biznis plana; Cekombooks; 

Novi Sad, 2007, god.    str. 24

7

Želiš da pročitaš svih 55 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti