Odlomak

UVOD
Pretilost, debljina, gojaznost (latinski: obesitas), je kronična bolest koja nastaje prekomjernim nakupljanjem masti u organizmu i povećanjem tjelesne težine. Svako povećanje za 10% više od idealne težine smatra se gojaznošću. Češća je u žena nego u muškaraca, a u vrijeme puberteta podjednaka je među spolovima. Pretilost predstavlja čimbenik rizika za razvoj drugih patoloških stanja ili bolesti kao što su:

• metabolički sindrom, šećerna bolest, hiperlipidemija, hipertenzija, ateroskleroza, respiratorne bolesti, osteoartritis, bolesti žučovoda, maligne bolesti.
• Kod pretilih osoba smanjuje se kvaliteta života, radna sposobnost i životni vijek.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pretilost je kronična bolest koja poprima epidemijske razmjere i postaje vodeći problem javnoga zdravstva novog doba. Alarmantni su podaci da u razvijenim zemljama od gojaznosti boluje gotovo trećina odraslog stanovništva i čak petina djece. Pretilost se javlja kada je energetski unos (hrana) mnogo veći od energetske potrošnje (fiziološke funkcije, fizička aktivnost).

Pretilost je složena multifaktorska bolest koja se razvija uslijed utjecaja genetskih i metaboličkih faktora, loših životnih navika, okoliša te životne sredine. Od mogućih višestrukih uzroka pretilosti, najčešći je stvaranje energetske neuravnoteženosti. To se događa zbog povećanog unosa visokokalorične hrane bogate mastima i rafiniranim šećerima uz već uobičajenu smanjenu tjelesnu aktivnost zbog čega se stvara višak energije koji se pohranjuje u tijelu u obliku masti. Raspodjela masnog tkiva uvjetovana je genetikom i spolom: ženama je karakterističan ginoidni oblik tijela – „kruškoliki oblik“, budući da se naslage masnog tkiva nalaze u predjelu zdjelice i bokova, dok je za muškarce to androidni oblik tijela – „jabukoliki oblik“ pri čemu se masti nakupljaju u predjelu struka i gornjeg dijela trbuha.
Pretilost u svijetu je jedan od većih zdravstvenih problema današnjice, tako da se već govori o progresiji pandemije debljine. Liječenje pretilosti je, međutim, dugotrajan i složen proces čiji su rezultati uglavnom vrlo skromni. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) 1,5 milijarda ljudi ima pretjeranu tjelesnu težinu od čega se više od 500 milijuna ljudi smatra pretilima, a predviđa se i porast prevalencije u idućim godinama. Ni Hrvatska ne zaostaje za tim podacima. Oko 25,3% muškaraca i oko 34,1% žena u Hrvatskoj se smatra pretilima.
Ono što pospješuje takvu situaciju je ubrzani način života, dostupnost brze i nezdrave hrane, nezdrave životne i loše prehrambene navike.

 

 

 

 

 

SESTRINSKE DIJAGNOZE


• neuravnotežena prehrana – ( veća od zahtjeva tijela , u vezi s unos hrane i njezinom potrošnjom)
• Rizik za neučinkovite terapijske postupke, koji su uvjetovani manjkom znanja
• Neadekvatne aktivnosti koje se odnose na sjedilački način života

 

 

 

 

UZROCI KOJI DOVODE DO PRETILOSTI

 

o Pretjerana konzumacija u odnosu na metaboličke potrebe
o Nedostatak znanja o prehrambenim potrebama, unos hrane, i / ili odgovarajuće pripreme hrane
o Loše prehrambene navike
o Korištenje hrane kao obrambeni mehanizam
o Metabolički poremećaji
o Sjedeća razina aktivnosti
o Težina 20% više od idealne za visinu i konstituciju
o Uočena disfunkcija jedenja
o Smetnje u odgovoru na unutarnje signale osim gladi

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari