STRUČNI STUDIJ IZ OBLASTI SPORTA

SEMINARSKI RAD

Tema:

Primarni ciljevi kondicijske pripreme

Kandidat:

Mentor:

Mostar, Januar . god.

2

Sadržaj

Sadržaj.............................................................................................................................................................2
1. Uvod..........................................................................................................................................................3
2. Kondicijska priprema................................................................................................................................4

2.1.Pojmovno određenje............................................................................................................................4
2.2.Vrste kondicijske pripreme...................................................................................................................5

2.2.1.

Opća ili višestrana fizička priprema..........................................................................................5

2.2.2.

Bazična (osnovna) kondicijska priprema..................................................................................6

2.2.3.

Specifična kondicijska priprema...............................................................................................6

2.2.4.

Situacijska kondicijska priprema...............................................................................................6

3. Primarni ciljevi kondicijskog treninga.......................................................................................................7

3.1.Usavršavanje kondicijskih sposobnosti................................................................................................8

3.1.1.

Organizacijski i metodički oblici kondicijske pripreme.............................................................9

3.1.2.

Lokaliteti i trenažna oprema...................................................................................................10

3.2.Odgađanje reakcije umora.................................................................................................................10
3.3.Ubrzavanje procesa oporavka............................................................................................................12

3.3.1.

Klasifikacija metoda oporavka................................................................................................14

3.4.Smanjenje broja i težine ozljeda.........................................................................................................17

3.4.1.

Unapređenje mišićnog tkiva...................................................................................................18

3.4.2.

Unapređenje vezivnog tkiva...................................................................................................19

3.4.3.

Razvoj fleksibilnosti................................................................................................................19

3.4.4.

Proprioceptivni trening...........................................................................................................20

3.4.5.

Smanjenje broja i težine sportskih ozljeda kod žena.............................................................20

4. Zaključak.................................................................................................................................................22
5. Popis literature.......................................................................................................................................23

5.1.Popis slika:..........................................................................................................................................23

background image

4

Obzirom da se fizičke sposobnosti razvijaju u zavisnosti od uvijeta u kojima se treniraju, 

dakle tačno u uvježbavanim amplitudama, brzinama i ubrzanjima, nužno je da i kondicijski 
tretman bude u skladu s biomehaničkim zakonitostima određene stukture gibanja.
Znači da sadržaji u onim sportovima gdje tehnika izvedbe izravno ili u najvećoj mjeri utiče na 
rezultat, kao što je npr. u atletici.

2. Kondicijska priprema

2.1. Pojmovno određenje

Detaljnim uvidom u izvore informacija o kondicijskom treningu moguće je zaključiti da ne 

postoje jedinstvena pojmovna određenja kondicijske pripreme. Različiti autoriteti u 
pojedinim svjetskim sredinama na svoj su način definirali i objašnjavali proces kondicijske 
pripreme.

U svrhu lakšeg razumijevanja kondicijske pripreme potrebno je razumljeti i sljedeće slične 
pojmove kako bi se lahko uvidjela razlika:

Sportska treniranost

je vrlo složena kategorija, a predstavlja optimalno funkcioniranje stanja sportaša koje 
podrazumijeva optimalno zdravstveno stanje, najvišu moguću razinu funkcionalnih i 
motoričkih sposobnosti, maksimalnu tehničku i taktičku efikasnost i odgovarajuću psihičku 
stabilnost sportaša (Weineck 1988, Milanović 2002). U strukturi treniranosti važno mjesto 
zauzima visoka razina funkcionalne i motoričke pripremljenosti na koju se može uticati 
kvalitetno pripremljenim i provedenim programima kondicijske pripreme.

Dijagnostika kondicijske pripremljenosti

predstavlja objektivno utvrđivanje stepena funkcionalnih i motoričkih sposobnosti i 
morfoloških karakteristika sportaša u svrhu definisanja dobrih i loših strana njegove 
pripremljenosti.

Modelne karakteristike kondicijske pripremljenosti

su rezultati koje vrhunski sportaši postižu u testovima za procjenu kondicijskih sposobnosti, a 
koje služe kao kriterij za procjenu inicijalnog, tranzitivnih i finalnog stanja sportaša.

Kondicijska priprema

 je dinamičan proces treninga i oporavka za razvoj i održavanje 

funkcionalnih i motoričkih sposobnosti, morfoloških obilježja te unapređenje zdravstvenog 
statusa sportaša. Rezultat ovog procesa je unapređivanje i odrđavanje treniranosti i 
natjecateljskih rezultata.
Keul (1984, prema Milanović 1997) definira 

kondicijski trening 

kao proces sistemskog razvoja 

i stabilizacije kondicijske pripremljenosti sportaša. Takav trenažni proces dominantno djeluje 
na energetski, stanično-strukturalni i neuro-mentalni sustav.

5

Kondicijski trening se također može definirati i kao 

proces unapređenja motoričkih i 

funkcionalnih sposobnosti, morfoloških karakteristika, zdravstvenog statusa sportaša te za tu 
svrhu potrebnih motoričkih znanja.

2.2. Vrste kondicijske pripreme

1. Višestrana kondicijska priprema
2. Bazična kondicijska priprema
3. Specifična kondicijska priprema
4. Situacijska kondicijska priprema

2.2.1. Opća ili višestrana fizička priprema

“Podrazumijeva proces skladnog ili višestranog razvoja motoričkih i funkcionalnih 
sposobnosti i morfoloških karakteristika uz uvažavanje specifičnih zahtjeva pojedinog sporta 
ili sportske discipline” (Milanović, 1997).
Razvijaju se one karakteristike koje se u konkretnom sportu ne mogu izravno promijeniti, 
nego se javljaju kao faktora kasnijeg razvoja specifičnih sposobnosti.
Potreban je oprez u planiranju veličine promjena općih karakteristika zbog mogućeg 
negativnog transfera na specifične sposobnosti.
Opća fizička priprema usmjerena je na: poboljšanje sposobnosti svih topoloških regija tijela, 
podizanje efikasnosti svih organa i organskih sustava, unapređenje funkcionalnih 
sposobnosti te primarne jakosti, brzine, izdržljivosti, koordinacije i gibljivosti. 
Prema Gabrijeliću (1984), za koncipiranje programa opće kondicijske pripreme koriste se 
vježbe:

Za harmoničnu i višestranu obradu svih segmenata lokomotornog aparata

Za razvoj planirane snage i gibljivosti

Za razvoj koordinacijskih sposobnosti

Za razvoj primarnih brzinskih svojstava (brzine motoričke reakcije, brzine pokreta i 
frekvencije pokreta u pravocrtnom i krivocrtnom gibanju

Za razvoj aerobne izdržljivosti

Posebno je važno poznavati kritične zone lokomotornog aparata, koje su izložene najvećim 

naporima i u kojima se mogu pojaviti različite mikrotraume i oštećenja.

Opća fizička priprema mora osiguravati odgovarajuću jakost svih dijelova tijela u smislu 

formiranja “prirodnog korzeta” kao zaštite od ozljeđivanja mišića, zglobova, ligamenata i 
tetiva.

Vermeil i Heland, 1997. - razvoj radnog kapaciteta, kao pretpostavka za razvoj bazičnih i 

specifičnih sposobnosti

Posebno je učinkovita u višegodišnjem trenažnom razdoblju
Provodi se u gotovo svakom godišnjem ciklusu treninga vrhunskih sportaša 

Unapređenje:

aerobnih sposobnosti (regeneracijskog i ekstenzivnog tipa) 

primarnih motoričkih sposobnosti 

sastava tijela (odnos mišićne mase i potkožnog masnog tkiva) te 

zdravstvenog statusa sportaša 

background image

7

Metodički parametri situacijske kondicijske pripreme nastoje se izjednačiti s realnim 
natjecateljskim uvjetima ili čak nešto uvećati 

intenzitet varijabilan, 

ekstenzitet jednak ili nešto uvećan,

odmori jednaki ili kraći od realnih. 

Podražaji se odvijaju u motoričko-energetski zahtjevnijim uvjetima od natjecateljskih.

Realizira ih glavni trener sa suradnicima uz konzultaciju s kondicijskim trenerom koji 
određuje energetske parametre.

Situacijska kondicijska pripremljenost sportaša omogućuje sportašu neposrednu 
prezentaciju svih njegovih tehničkih, taktičkih i psihičkih kvaliteta.

Realni natjecateljski događaj je možda najznačajniji kondicijski podražaj.

Teško je simulirati stvarne natjecateljske situacije obogaćene posebnim psihičkim 
stanjima.

Natjecanje - transformacijski podražaj, a ne isključivo uvjet iznimnog iscrpljivanja 
sportaša.

3. Primarni ciljevi kondicijskog treninga

Primarni efekti provedenog kondicijskog treninga manifestiraju se kroz usavršavanje 

psihofizičkih

 sposobnosti, sposobnost 

odgađanje reakcija umora

, sposobnost 

ubrzavanja

 

procesa oporavka

 te 

smanjenja broja i težine ozljeda sportaša

. Upravo navedeni primarni 

efekti u najboljoj mjeri predstavljaju praktični značaj kondicijskog treninga. Kondicijska 
priprema nikako se ne bi trebala promatrati izvan konteksta integralne sportske pripreme. 
Ona nije i ne može biti sama sebi svrhom. Stvara pretpostavke za optimalnu kondicijsku 
pripremljenost, koja će omogućiti sportašima da uvijek i na najkvalitetniji mogući način 
prezentiraju svoja specifična motorička znanja, odnosno tehničko-taktička umijeća. Svoju 
punu potvrdu kondicijska pripremljenost ostvaruje u realnim natjecateljskim uvjetima 
(Bompa 1994, Dick 1997, Gambetta 1998).

Želiš da pročitaš svih 24 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti