STRUČNI STUDIJ IZ OBLASTI SPORTA
SEMINARSKI RAD
Tema:
Primarni ciljevi kondicijske pripreme
Kandidat:
Mentor:
Mostar, Januar . god.
4
Obzirom da se fizičke sposobnosti razvijaju u zavisnosti od uvijeta u kojima se treniraju,
dakle tačno u uvježbavanim amplitudama, brzinama i ubrzanjima, nužno je da i kondicijski
tretman bude u skladu s biomehaničkim zakonitostima određene stukture gibanja.
Znači da sadržaji u onim sportovima gdje tehnika izvedbe izravno ili u najvećoj mjeri utiče na
rezultat, kao što je npr. u atletici.
2. Kondicijska priprema
2.1. Pojmovno određenje
Detaljnim uvidom u izvore informacija o kondicijskom treningu moguće je zaključiti da ne
postoje jedinstvena pojmovna određenja kondicijske pripreme. Različiti autoriteti u
pojedinim svjetskim sredinama na svoj su način definirali i objašnjavali proces kondicijske
pripreme.
U svrhu lakšeg razumijevanja kondicijske pripreme potrebno je razumljeti i sljedeće slične
pojmove kako bi se lahko uvidjela razlika:
Sportska treniranost
je vrlo složena kategorija, a predstavlja optimalno funkcioniranje stanja sportaša koje
podrazumijeva optimalno zdravstveno stanje, najvišu moguću razinu funkcionalnih i
motoričkih sposobnosti, maksimalnu tehničku i taktičku efikasnost i odgovarajuću psihičku
stabilnost sportaša (Weineck 1988, Milanović 2002). U strukturi treniranosti važno mjesto
zauzima visoka razina funkcionalne i motoričke pripremljenosti na koju se može uticati
kvalitetno pripremljenim i provedenim programima kondicijske pripreme.
Dijagnostika kondicijske pripremljenosti
predstavlja objektivno utvrđivanje stepena funkcionalnih i motoričkih sposobnosti i
morfoloških karakteristika sportaša u svrhu definisanja dobrih i loših strana njegove
pripremljenosti.
Modelne karakteristike kondicijske pripremljenosti
su rezultati koje vrhunski sportaši postižu u testovima za procjenu kondicijskih sposobnosti, a
koje služe kao kriterij za procjenu inicijalnog, tranzitivnih i finalnog stanja sportaša.
Kondicijska priprema
je dinamičan proces treninga i oporavka za razvoj i održavanje
funkcionalnih i motoričkih sposobnosti, morfoloških obilježja te unapređenje zdravstvenog
statusa sportaša. Rezultat ovog procesa je unapređivanje i odrđavanje treniranosti i
natjecateljskih rezultata.
Keul (1984, prema Milanović 1997) definira
kondicijski trening
kao proces sistemskog razvoja
i stabilizacije kondicijske pripremljenosti sportaša. Takav trenažni proces dominantno djeluje
na energetski, stanično-strukturalni i neuro-mentalni sustav.
5
Kondicijski trening se također može definirati i kao
proces unapređenja motoričkih i
funkcionalnih sposobnosti, morfoloških karakteristika, zdravstvenog statusa sportaša te za tu
svrhu potrebnih motoričkih znanja.
2.2. Vrste kondicijske pripreme
1. Višestrana kondicijska priprema
2. Bazična kondicijska priprema
3. Specifična kondicijska priprema
4. Situacijska kondicijska priprema
2.2.1. Opća ili višestrana fizička priprema
“Podrazumijeva proces skladnog ili višestranog razvoja motoričkih i funkcionalnih
sposobnosti i morfoloških karakteristika uz uvažavanje specifičnih zahtjeva pojedinog sporta
ili sportske discipline” (Milanović, 1997).
Razvijaju se one karakteristike koje se u konkretnom sportu ne mogu izravno promijeniti,
nego se javljaju kao faktora kasnijeg razvoja specifičnih sposobnosti.
Potreban je oprez u planiranju veličine promjena općih karakteristika zbog mogućeg
negativnog transfera na specifične sposobnosti.
Opća fizička priprema usmjerena je na: poboljšanje sposobnosti svih topoloških regija tijela,
podizanje efikasnosti svih organa i organskih sustava, unapređenje funkcionalnih
sposobnosti te primarne jakosti, brzine, izdržljivosti, koordinacije i gibljivosti.
Prema Gabrijeliću (1984), za koncipiranje programa opće kondicijske pripreme koriste se
vježbe:
•
Za harmoničnu i višestranu obradu svih segmenata lokomotornog aparata
•
Za razvoj planirane snage i gibljivosti
•
Za razvoj koordinacijskih sposobnosti
•
Za razvoj primarnih brzinskih svojstava (brzine motoričke reakcije, brzine pokreta i
frekvencije pokreta u pravocrtnom i krivocrtnom gibanju
•
Za razvoj aerobne izdržljivosti
Posebno je važno poznavati kritične zone lokomotornog aparata, koje su izložene najvećim
naporima i u kojima se mogu pojaviti različite mikrotraume i oštećenja.
Opća fizička priprema mora osiguravati odgovarajuću jakost svih dijelova tijela u smislu
formiranja “prirodnog korzeta” kao zaštite od ozljeđivanja mišića, zglobova, ligamenata i
tetiva.
Vermeil i Heland, 1997. - razvoj radnog kapaciteta, kao pretpostavka za razvoj bazičnih i
specifičnih sposobnosti
Posebno je učinkovita u višegodišnjem trenažnom razdoblju
Provodi se u gotovo svakom godišnjem ciklusu treninga vrhunskih sportaša
•
Unapređenje:
•
aerobnih sposobnosti (regeneracijskog i ekstenzivnog tipa)
•
primarnih motoričkih sposobnosti
•
sastava tijela (odnos mišićne mase i potkožnog masnog tkiva) te
•
zdravstvenog statusa sportaša
7
•
Metodički parametri situacijske kondicijske pripreme nastoje se izjednačiti s realnim
natjecateljskim uvjetima ili čak nešto uvećati
–
intenzitet varijabilan,
–
ekstenzitet jednak ili nešto uvećan,
–
odmori jednaki ili kraći od realnih.
•
Podražaji se odvijaju u motoričko-energetski zahtjevnijim uvjetima od natjecateljskih.
•
Realizira ih glavni trener sa suradnicima uz konzultaciju s kondicijskim trenerom koji
određuje energetske parametre.
•
Situacijska kondicijska pripremljenost sportaša omogućuje sportašu neposrednu
prezentaciju svih njegovih tehničkih, taktičkih i psihičkih kvaliteta.
•
Realni natjecateljski događaj je možda najznačajniji kondicijski podražaj.
•
Teško je simulirati stvarne natjecateljske situacije obogaćene posebnim psihičkim
stanjima.
•
Natjecanje - transformacijski podražaj, a ne isključivo uvjet iznimnog iscrpljivanja
sportaša.
3. Primarni ciljevi kondicijskog treninga
Primarni efekti provedenog kondicijskog treninga manifestiraju se kroz usavršavanje
psihofizičkih
sposobnosti, sposobnost
odgađanje reakcija umora
, sposobnost
ubrzavanja
procesa oporavka
te
smanjenja broja i težine ozljeda sportaša
. Upravo navedeni primarni
efekti u najboljoj mjeri predstavljaju praktični značaj kondicijskog treninga. Kondicijska
priprema nikako se ne bi trebala promatrati izvan konteksta integralne sportske pripreme.
Ona nije i ne može biti sama sebi svrhom. Stvara pretpostavke za optimalnu kondicijsku
pripremljenost, koja će omogućiti sportašima da uvijek i na najkvalitetniji mogući način
prezentiraju svoja specifična motorička znanja, odnosno tehničko-taktička umijeća. Svoju
punu potvrdu kondicijska pripremljenost ostvaruje u realnim natjecateljskim uvjetima
(Bompa 1994, Dick 1997, Gambetta 1998).
