Odlomak

U V O D
Mogućnost dugoročnog plasmana suvih šljiva, od 500 tona godišnje u Rusiju, podstakla je na razmišljanje investitora o podizanju objekta za sušenje, preradu i pakovanje ove količine osušenih šljiva.
Proizvodnja suvih šljiva u Srbiji, do zadnje decenije prošlog veka bila je oko 20.000 tona godišnje, pa je zbog pozantih događaja, sa kraja prošlog veka, drastično smanjena za oko 10 puta
Inače proizvodnja šljiva se u Srbiji nije smanjila, ali se ugasilo pet velikih pogona koji se prerađivali, pakovali i izvozili ukupnu količinu suvih šljiva, koja se kod nas sušila. Njaveći kupac je bio bivši SSSR, gde je postojala i sada u Rusiji postoji, tradicionalna potrošnja suvih šljiva.
I tada je bilo malo industrijskih kapaciteta za sušenje šljiva koji bi prihvatili svu ponuđenu šljivu za sušenje, pa je šljiva više sušena u seoskim domaćinstvima sa malim komirnim sušarama koje su popularno nazvane „mini“sušare.
Od 381 tunelske industrijske sušare, podignute u prošlom veku, u funkciji je sada oko dvadesetak. Takođe je podignuto i oko dvadeset novih sušara. „Mini“ sušara je bilo oko 350 ali se ne zna koliko je sada u funkciji. Može se pretpostaviti da ih ima oko 100, što se može proceniti prema količini osušenih šljiva.
Ovo upućuje na proširenje i izgradnju novih pogona za sušenje, preradu i pakovanje suvih šljiva i drugih vrsta voća i povrća.
Namera investitora je da izgradi fabriku za sušenje, preradu i pakovanje suvih šljiva i toplu preradu voća i povrća, na teritoriji grada Čačka. S obzirom na geografski položaj Čačka i razvijeno voćarstvo, a posebno proizvodnja šljiva, ova lokacija se može oceniti najvišom ocenom.
Fabrika bi u prvoj fazi imala sušenje i pakovanje suvih šljiva, a u narednim fazama bi se proširilo ne samo sušenje šljiva i drugih proizvoda, nego osvojila prerda i pakovanje voća i povrća.
Vodeća sirovina za preradu u svim vidovima bila bi šljiva: sveža-konzumna šljiva, suva šljiva, pekmez, kompoti, voćna rakija i dr.
OSNOVNA KONCEPCIJA
Budući proizvodni program bazirao bi se na preradi šljiva i drugog voća i povrća. Osnovni proizvod bila bi suva šljiva, za čiju proizvodnju je potreban izvor energije. Za veći obim proizvodnje najčešće se koristi vodena para, za čiju proizvodnju je porebna kotlarnica. Obezbeđenjem izvora toplotne energije, stvaraju se uslovi i za toplu preradu: voća povrća, šumskih plodova, lekovitog bilja dr.
Za ostvarenje ove proizvodnje u budućoj fabrici za preradu mogu biti zastupljena dva vida tehnološke prerade:
• Sušenje i
• Topla prerada
Ova dva vida prerade su za predviđenu proizvodnju uzajamno povezana. Neki proizvodi će se samo sušiti, a drugi osušeni dalje prerađivati i pakovati u pogonu tople prerade.
Topla prerada će obuhvatiti preradu sušenog i svežeg voća i povrća, čime će se mnogo više koristiti instalisana tehnološka opema u dužem vremenskom periodu.
Za predviđenu proizvodnju potrebno je obezbediti i potreban rashladni prostor, koji je neophodan za prijem viška sirovina za preradu. Na ovaj način se produžava, kako sezona sušenja, tako i prerada drugog voća i povrća. Ovaj rashladni prostor će imati i mnogo veću primenu u praznim hodovima (proleće, jesen i zima), kada se može koristiti za pothlađivanje voća pre isporuke (višnje i šljiva) i za duže skladištenje svežeg voća i povrća.
Pored sušenja šljiva, na instalisanim sušarama mogu se sušiti i druge vrste voća i povrća, šimski plodovi i dr., koji ne zahtevaju posebnu pripremu pre sušenja, što će ovaj vid prerade učiniti još rentabilnijim.
Svo voće drugog kvaliteta, kojeg u preradi uvek ima i koje nema mogućnost plasmana, koristiće se za proizvodnju prirodnih voćnih rakija..
U okviru fabrike predvideti i pogon za pakovanje zacrtanih proizvoda. Linija za pakovanje se može koristiti i za pakovanje drugih proizvoda, koji se ne proizvode u fabrici, čime se dopunjava asortiman, a u isto vreme mnogo više angažuje i oprema za pakovanje.
Sušenje i topla prerada uslovljavaju i izgradnju kotlarnice potrebnog kapaciteta, a rashladna komora potrebna postrojenja.
Za ovu proizvodnju potrebna je i određena količina hemijski i bakteriološki ispravne vode, a i određena količina vode za druge namene i kotlarnicu.Lokacija mora da ima obezbeđen odvod otpadnih voda. Potrebno je obezbediti i dobro snabdevanje električnom energijom i prilazne puteve. Izgradnja fabrike bi se odvijala u fazama. Prvo bi se investiralo u sušenje šljiva za proizvodnju 500 tona osušenog proizvoda. To podrazumeva u prvoj fazi nabavku 3 tunelske sušare i opremu za pranje i kalibriranje svežih plodova pre sušenja.
Za instalisanje sušara bi se izgradila nadstrešnica oko 1.500 m², pod koju bi se moglo montirati pored 3 još 3 – 4 sušare i skladišni prostor za osušenu šljivu.
Izgradio bi se energetski izvor za 3 tunelske sušare ili priključak na gas i potreban rashladni prostor za smeštaj oko 600 tona sveže šljive za sušenje, takođe sa mogućnošću proširenja. Rashladni prostor se može u prvoj godini rada koristiti za pripremu i isporuku konzumnih šljiva i druge namene.
Obezbedila bi se potrebna tehnološka oprema za osnovnu preradu 500 tona osušenih šljiva. Tu se misli i na proizvodnju suvih šljiva bez koštica i pakovanje osušenih šljiva sa i bez koštica u transportnu ambalažu.
Ovim bi se zaokružila prva faza koja obuhvata: sušenje, skladištenje, preradu i pakovanje 500 tona suvih šljiva.
Sve ostale faze će biti definisane, a realizovaće se prema potrebi i tražnji proizvoda.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Agronomija

Više u Skripte

Komentari