Odlomak

I. Uvod i Istorija Avganistana

Kroz istoriju Avganistanom su vladali razni osvajači – od Persijanaca i Aleksandra Velikog do Arapa koji su u 7. veku u zemlju doneli Islam.

Afgani su prvu samostalnu državu osnovali tek sredinom 18. veka, a već u 19. veku Avganistan postaje mesto sukoba Rusije i Velike Britanije.
Godine 1907. Avganistan je postao britanski protektorat, ali je već 1919. godine, posle ustanka, zemlja ponovo stekla nezavisnost.
Posle dobijanja samostalnosti zemlja se čvršće vezuje za SSSR, a po ugledu na Tursku počinje da sprovodi društvene reforme. To je dovelo do reakcije muslimanskog sveštenstva i do državnog udara.
Od 1930-ih. godina Avganistan se sve više vezuje za nacističku Nemačku.
Godine 1973. svrgnut je kralj i proglašena republika, a posle udara 1978. i 1979. godine novi režim se oslanja na SSSR.

Sovjetska invazija
1979. Sovjetski Savez pokreće invaziju Avganistana nakon sukoba koji su započeli državnim udarom najprije Sardara Mohameda Dauda, a kasnije Komunističke Demokratske Narodne Partije Avganistana. Nakon međunarodnih pritisaka, učestalih napada Mudžahedina (treniranih od strane SAD-a) i gubitka oko 15 hiljada vojnika, SSSR se povlači deset godina kasnije, 1989.

Talibani
Nakon sovjetskog povlačenja Mudžahedini ruše sa vlasti Avganistanskog komunističkog predsednika Nadžibulaha i osvajaju Kabul. Uz kompromis, Mudžahedinski lideri, Uzbek Abdul Rašid Dostam i Tadžik Ahmad Šah Masud postavljaju kao predsednika Burhanudina Rabanija 1993. godine.
Godine 1994. pojavljuju se Talibani, dotad nepoznata frakcija Mudžahedina koja sebe identifikuje kao verske učenike. Oni ubrzo započinju svoje širenje iz susednog Pakistana u smeru Kabula i time avganistanski građanski rat. Talibani postižu brze uspehe u borbi čiji je cilj uspostavljanje krutog islamskog zakona u zemlji. Uz pomoć sukoba između samih bivših protiv-sovjetskih Mudžahedina, Talibani osvajaju u septembru 1996. godine Kabul. Rabani, Masud i Dostam povlače se na sever u tzv. Severnu Alijansu, protiv-Talibanski savez etničkih Uzbeka, Tadžika i Hazara. Nastavkom Talibanske ofanzive, ovom je savezu krajem 90-tih ostao samo mali, severni deo Avganistana.

Talibani predstavljaju oružanu islamističku organizaciju koja je bila na vlasti u Avganistanu od 1996. do 2001. godine. Međutim, manje grupe ovog pokreta i dalje su aktivne i vode oružane borbe protiv vladinih snaga. Talibanske snage drže pod svojom kontrolom južne, jugoistočne i istočne provincije u Avganistanu.
Talibani pripadaju Sunitskom ogranku Islama, a po etničkoj pripadnosti su većinski Paštuni.

Talibanski režim odmah nakon osvajanja Kabula nameće islamski fundamentalistički poredak građanima pod svojom vlašću. Islamski zakoni najteže pogađaju žene, koje su prisiljene da oblače burke i zabranjeno im je da pohađaju školu. Neretka je i smrtna kazna. Godine 1998. nakon terorističkih napada na američke ambasade u Africi, SAD napada nekoliko logora za obuku terorista Al-Kaide u Avganistanu krstarećim projektilima. Naime, Talibanski režim je pružao utočište toj organizaciji čiji su članovi veterani rata protiv Sovjeta, kao i njenom čelniku Osami bin Ladenu.

Invazija SAD na Avganistan
9. septembra 2001. godine pro-Talibanski bombaši samoubice ubijaju vođu Severne Alijanse Ahmad Šah Masuda, dok se dva dana kasnije događaju Napadi 11. septembra 2001.
Sjedinjene Američke Države 7. oktobra 2001. godine kao odgovor na terorističke napade od 11. septembra pokreću tzv. Rat protiv terorizma vazdušnim udarima na ciljeve Talibanskog režima i logore za obuku Al-Kaide, globalne terorističke mreže Osama bin Ladena. Uz pomoć opozicione Severne Alijanse uspele su da sruše Talibanski režim i da isteraju većinu terorista iz zemlje. Preživeli Talibani i teroristi beže u planine na jugu zemlje i pokreću tihi gerilski rat.

Nakon Talibanskog povlačenja u gerilu, država dolazi pod okupaciju SAD-a i međunarodnih snaga ISAF-a. Članovi Severne Alijanse ulaze u novu afganistansku vojsku i bira se novi predsednik, Hamid Karzai.

II. Rat u Avganistanu i međunarodno pravo

U Avganistanu je Rat protiv terora počeo novi krug katastrofe rata koji tamo besni već 30 godina, uz različite međunarodne aktere. Desetine hiljada civila su pale kao žrtve tog rata. Pri tome nijedan jedini Avganistanac nije među osumnjičenima za napade od 11. septembra, a tadašnja Talibanska vlada je ponudila izručenje Bina Ladena međunarodnom sudu u slučaju da se iznesu značajne indicije o njegovoj krivici. O teškim posledicama koje je 30-godišnji rat ostavio – i dalje ostavlja – u porodicama i biografijama ljudi u Avganistanu, stalno se iznova saznaje u razgovorima sa imigrantima iz Avganistana, koje obavljaju različiti terapeuti, koji su uglavnom iz Evropskih zemalja, a koje se bave tematikom posledica tog konflikta.

Rat protiv terora je međunarodno pravo, baš kao i individualna ljudska prava, pretvorio u prazno slovo na papiru. […] U trenutku egzekucije glavnog osumnjičenog, Osame Bina Ladena, nije postojala optužnica protiv njega. To pojačava sumnje u rezultate zvaničnog izveštaja vladine Komisije (SAD-a) za istragu atentata od 11. septembra, o kojima se diskutuje i u medijima. Ujedinjene nacije, koje prema sopstvenoj osnivačkoj povelji žele da prevaziđu rat kao bič čovečanstva, i sa svojim Savetom bezbednosti su postale instrument legitimacije agresivnih vojnih operacija kao što je u poslednje vreme bio slučaj protiv Libije…“

Posle rezolucije Saveta bezbednosti o vođenju akcije protiv međunarodnog terorizma na osnovu prava na individualnu ili kolektivnu samoodbranu došlo je do oružane intervencije SAD i ostalih članova anti-terorističke koalicije u Avganistanu. Ova intervencija, legitimna kao direktna posledica akata terorističkemreže Bin Ladena, potvrđena tom rezolucijom postala je legalna po međunarodnom pravu.

Načelno je očigledno da je sa pozivom na individualnu ili kolektivnu samoodbranu u vezi sa međunarodnim terorizmom,došlo do još jednog proširenjanadležnosti Saveta bezbednosti. Obogaćena je pravna sadržina “održanja međunarodnog mira i bezbednosti” kao glavnog cilja UN-a.

Proglašenjemterorističkog napada na Njujork i Vašington za pretnju svetskom miru, sistem kolektivne bezbednosti UN ovlašćen je da deluje radi suzbijanja i ove kategorije protivpravnog čina. Borba protiv terorizma prešla je granice država te je tako moglo doći do vojne intervencije u Avganistanu, zemlji u građanskom ratu, u kojoj frakcija na vlasti pružapodršku Bin Ladenu i njegovoj organizaciji.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari