Razvijene zemlje u svjetskoj trgovini: SAD, EU, Japan
JU UNIVERZITET U TUZLI
EKONOMSKI FAKULTET
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA
AKADEMSKA 2012./2013. GODINA
SEMINARSKI RAD IZ NASTAVNOG PREDMETA:
MEĐUNARODNA EKONOMIJA
Tema:Razvijene zemlje u svjetskoj trgovini: SAD, EU, Japan.
Predmetni profesor: Student :
Dr. sc. Senija Nuhanović, docent Mirha Kuloglija I-
Tuzla, maj 2013.godine
SADRŽAJ
UVOD.........................................................................................................................................3
1.SVJETSKA TRGOVINA........................................................................................................4
1.1.Globalna uloga EU.............................................................................................................5
2. NASTANAK TRIADE..........................................................................................................7
2.1. Komparativna analiza razvojnih i strukturnih promjena svjetske trgovine......................8
3. RAZVIJENE ZEMLJE U SVJETSKOJ TRGOVINI : SAD, EU, JAPAN.........................10
3.1. Broj stanovnika...............................................................................................................10
3.2. Ekonomska veličina (GDP) ...........................................................................................10
3.3 SAD u Svjetskoj trgovini.................................................................................................10
3.4 JAPAN u Svjetskoj trgovini.............................................................................................11
3.5. EU u Svjetskoj trgovini...................................................................................................13
4. KRHKA I NEIZBALANSIRANA EKONOMIJA U 2012. (primjer)..................................15
ZAKLJUČAK..........................................................................................................................16
LITERATURA.........................................................................................................................17
2

Trgovina predstavlja posebnu privrednu djelatnost, odnosno granu unutar ukupne privrede.
Djelatnost trgovine kao posebne privredne grane jeste posredovanje u prometu roba i usluga od
mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje, odnosno posredovanje u prometu roba od proizvođača
do potrošača.
Sa stanovišta teritorijalnog djelovanja trgovina se može različito klasifikovati kao:
Lokalna i regionalna
Unutrašnja i vanjska.
Analiza razvojnih i strukturnih promjena svjetske trgovine pokazuje različite nivoe razvoja i
strukture trgovine u pojedinim zemljama i regionima. Sistemi trgovine se razlikuju između
pojedinih zemalja, u zavisnosti od nivoa ukupnog društveno-ekonomskog razvoja. Pored
razvijenih zemalja, danas u svijetu postoji i veliki broj zemalja u razvoju i tranzicji, koje se
nalaze na različitim stepenima kako privrednog, tako i ukupnog društvenog razvoja.
Sadašnji razvoj svjetske trgovine karatkterišu dva glavna procesa:
Proces tranzicije trgovine u bivšim socijalističkim zemljama i
Proces globalizacije svjetske trgovine.
Svjetska trgovinska organizacija (skraćenica WTO od engl. World Trade Organization; franc.
Organisation mondiale du commerce; Organización Mundial del Comercio) je međunarodna
organizacija koja predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sustava u
područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasništvu. Osnovana je i
službeno je otpočela s radom 1. januara 1995. godine.
WTO trenutno ima 150 članica, na koje otpada preko 97% svjetske trgovine. Preostalih 30
zemalja, među kojima i BiH, vode pregovore o svom budućem punopravnom članstvu u ovoj
organizaciji. Odluke se donose uglavnom konsenzusom svih članica. Sadašnji WTO sporazumi
su rezultat pregovora između članica u periodu 1986.-1994., poznati kao Urugvajska runda
pregovora koja predstavlja reviziju GATT-a. Ovi sporazumi su pravni temelj međunarodne
trgovine koji garantiraju zemljama članicama značajna prava u multilateralnom
nediskriminatorskom trgovinskom sistemu i ujedno obavezuju vlade da svoje trgovinske politike
ostvaruju u dogovorenim limitima u korist svih. Parlamenati članica, nakon okončanja
pregovora, su ratificirali Sporazume WTO-a.
Sve članice su se uključile u sistem nakon vrlo kompleksnih pregovora tako da članstvo
predstavlja balans prava i obaveza definiran kroz pregovore. One uživaju povlastice koje su im
dale druge članice i sigurnost koju osiguravaju trgovinska pravila WTO. Zauzvrat, one moraju
preuzeti obaveze na otvaranje svog tržišta i poštivanje ovih pravila - obaveze koje su rezultat
pregovora o članstvu tj. pregovora o pristupanju (accession negotiations).
Mešić I.,
Tranzicija trgovine u Bosni i Hercegovini
, Ekonomski fakultet, Zenica 2006 . str. 11.
Ibid.str.13
http://www.mfa.ba/vanjska_politika_bih/multilateralni_odnosi/svjetska_trgovinska_organizacija_wto/
4
Sjedište Organizacije je u Ženevi (Švicarska), a ukupno broji 153 država članica. Generalni
direktor organizacije je Pascal Lamy (od 2005.).
1.1.Globalna uloga EU
Evropska unija je bitan činilac na svjetskoj sceni. Sa ukupnim brojem stanovnika od 450
miliona, veća je od SAD i Rusije zajedno. Ona je najveći svjetski trgovac i proizvodi jednu
četvrtinu ukupnog svjetskog bogatstva. Ona daje veću pomoć siromašnim zemljama nego bilo
koji drugi donator. Njena valuta, euro, na drugom je mjestu na međunarodnom, finansijskom
tržištu, uz američki dolar. EU nije imala za cilj da postane svjetska sila. Nastala je kao odgovor
na posljedice Drugog svjetskog rata, sa primarnim zadatkom da okupi nacije i narode Evrope.
Ali, kako se širila i preuzimala više obaveza, postalo je nužno da definiše svoje odnose sa
ostatkom svijeta. Kao što radi na tome da ukloni trgovinske barijere, razvije siromašnije regione
i promoviše miroljubivu saradnju u okviru svojih granica, tako sarađuje i sa drugim zemljama i
međunarodnim organizacijama da bi svima omogučila da uživaju u dobrobitima slobodnog
tržišta, ekonomskog rasta i stabilnosti u svijetu koji sve više postaje
međusobno zavistan. U isto vrijeme EU štiti svoje legitimne ekonomske i poslovne interese na
svjetskoj sceni. Trenutno najveći izazov je širenje mira i bezbjednosti izvan granica Evropske
unije. Da bi odgovorila ovom izazovu EU razvija zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku,
kako bi mogla da djeluje kao sila koja doprinosi očuvanju stabilnosti, saradnje i razumijevanja na
širem svjetskom planu. Više od 40 godina hladni rat je dijelio veći dio svijeta na dva bloka.
Njegov završetak doveo je do stvaranja složenijeg i osjetljivijeg svjetskog poretka, zahtjevajući
od EU veće angažovanje u sprečavanju sukoba održanju mira i borbe protiv terorizma. EU
učestvuje u plaćanju civilne administracije UN na Kosovu, pruža finansijsku podršku
palestinskim vlastima i odvojila je milijardu eura za obnovu Afganistana. EU je 2003. u okviru
nove evropske politike odbrane i bezbjednosti, započela svoje prve misije na zapadnom Balkanu
i u centralnoj Africi. Biće ih još više. Pomažući stvaranje bezbjednosti i stabilnosti na širem
svjetskom planu, EU čini život bezbjednijim i u okviru svojih granica. Konačno, EU pokazuje
kako zemlje mogu uspješno udružiti svoje ekonomske i političke resurse zarad zajedničkog
interesa. Ona služi kao model za integraciju među zemljama drugih svjetskih regiona.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetska_trgovinska_organizacija
http://www.europa.rs/upload/documents/publications/A_World_player_-_Igrac_na_svetskoj_sceni.pdf
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti