Odlomak

1. UVOD

Oblast glavne rasprave u građanskom parničnom postupku u Bosni i Herecgovini u velikoj mjeri je izmijenjena donošenjem novih zakona o parničnom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i pred Sudom Bosne i Hercegovine, uzimajući u obzir i ranije doneseni zakon u Distriktu Brčko. Razlozi za to su mnogostruki. Naime, kao jedna od najvećih zamjerki sudovima u parničnim postupcima općenito je, prije donošenja novih zakona, neefikasnost u vođenju glavne rasprave, zatim bespotrebno i često odlaganje ročišta za glavnu raspravu, nedostatak koncentracije dokaza u postupku, a zbog čega se građanski parnični postupak u praksi najviše odugovlačio i čime su bile povrijeđene i odredbe člana 6. Europske Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda . Zbog toga je u novim procesnim zakonima dat poseban značaj odredbama o glavnoj raspravi, kojima su u velikoj mjeri izmjenjene odredbe prethodnih zakona, a u cilju veće efikasnosti u postupku, te bržem završavanju građanskih predmeta.

U ovom radu prikazan je historijski razvoj sustava građanskog procesnog pravau poslijeratnoj Jugoslaviji, te Bosni i Hercegovini, od Drugog svjetskog rata pa sve do raspada SFRJ, 1991.godine. U razdoblju poslijeratne Jugoslavije još uvijek se osjeća jakuticaj predratnog zakonodavstva, dok je za drugo razdoblje karakterističan početak izgradnjemodernih procesnih instituta i načela, a treće razdoblje nas uvodi u već zreli sustavgrađanskog procesnog prava, zavisnog od federalne strukture tadašnje SFRJ i njenog samoupravnogdruštvenog uređenja. Cilj je ovog rada je prikazati kako je poslijeratni razvoj ključanu cjelokupnom historijskom razvoju ove grane prava kod nas, te da je kroz cijelo navedenorazdoblje bio progresivan i u velikoj mjeri oslobođen ideološkog utjecaja političke vlasti.

2. RAZVOJ GRAĐANSKOG PARNIČNOG POTUPKA U BOSNI I HERCEGOVINI

Osnovni zahtjevi dobrog pravosuđa su zakonitost, pravna sigurnost i efikasnost. Istovremenim udovoljenjem svakom od ovih zahtjeva garantuje se zakonito, pravilno i efikasno odlučivanje, tj. rješavanje sporova i uklanjanje neizvjesnosti u građanskopravnim odnosima u razumnom vremenskom periodu. Time se osigurava pravna sigurnost i vladavina prava, a subjektima čija su prava povrijeđena ili ugrožena efikasna pravna zaštita. Na značaj pružanja pravične pravne zaštite najbolje ukazuje normiranje prava na pošteno i javno suđenje “u razumnom roku”, kao jednog od osnovnih ljudskih prava, u članu 6. stavu 1. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Broj postupaka koji se svake godine pokreće pred Europskim sudom za zaštitu ljudskih prava pozivanjem na ovu odredbu Konvencije i broj predmeta u kojima je utvrđena njena povreda, pokazatelj je stanja u praksi nacionalnih sudova. Udovoljenjem navedenim zahtjevima, kako od zakonodavca tako i od sudova, u isto vrijeme će se doprinijeti i ispunjavanju preduvjeta za pridruživanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. U aktivnostima koje se preduzimaju u smislu stvaranja tih pretpostavki, težište treba da se stavi na one aspekte prava kao što su pošteno suđenje, čija povreda u praksi izaziva najteže probleme. Obveza zakonodavca jeste harmonizacija domaćeg prava sa zakonodavstvom Europske unije, dok je na sudovima obveza osposobljavanja za uspješno tumačenje i primjenu domaćeg i europskog prava. U zakonodavstvu i sudskoj praksi treba da se osigura ispunjenje zahtjeva za efikasnim pravosuđem, ali ne na uštrb zahtjeva za donošenjem pravilne odluke i po cijenu gubitka povjerenja u pravosuđe i njegovu sposobnost i spremnost da pravilno primjenjuje materijalnopravne i procesnopravne propise.
Odtuda i potreba da se prikaže historijski razvoj građanskog parničnog prpostupka u našem zakonadavstvu, da bi se lakše shvatila gore navedena problematika, posebno imajući u vidu da je razvoj građanskog parničnog postupka u poslijeratnoj Jugoslaviji bio neraskidivo vezan, a često i uvjetovan, širim društvenim i političkim kretanjima u samoj zemlji.

Također, radi boljeg razumijevanja neophodno je osvrnuti se i na činjenicu da je novi pravni koncept parničnog zakonodavstva započeo svoju primjenu u Bosni i Hercegovini stupanjem na snagu Zakona o parničnom postupku koji se primjenjuje na području Republike Srpske od 01.08.2003. godine i stupanjem na snagu Zakona o parničnom postupku koji se primjenjuje na području Federacije BiH od 05.11.2003. godine, odnosno Zakoni entiteta, kao i stupanjem na snagu Zakona o parničnom postupku koji se primjenjuje na području Brčko Distrikta BiH , te stupanjem na snagu Zakona o parničnom postupku pred sudom BiH . Kada kažemo da je novo parnično zakonodavstvo zasnovano na potpuno novom pravnom konceptu u odnosu na ranije, onda prvenstveno imamo u vidu da se novim zakonodavstvom umjesto načela materijalne istine propisuje raspravno načelo koje podrazumjeva: “koliko činjenica, toliko prava“ . Zahvaljujući tome, umjesto materijalne istine imamo formalnu istinu, koja podrazumijeva “da čega u spisu nema to na svijetu i ne postoji“ . Mada se cijelo građansko parnično zakonodavstvo, koje se primjenjuje na

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari

Click to access the login or register cheese