SADRŽAJ

1. UVOD.......................................................................................................................3

2. RAZVOJ GRAĐANSKOG PARNIČNOG POTUPKA U BOSNI I 
HERCEGOVINI......................................................................................................... 4

2.1 Ratno zakonodavstvo (1942. – 1946.)..........................................................................7
2.2 Građanski parnični potupak u periodu (1946. – 1956.)...........................................10
2.3 Organizacija sudova po ZPP 56 i Ustavu SFRJ iz 1963..........................................10
2.4 Glavni pisani izvori građanskog parničnog procesnog prava od 1976..................11

3. GRAĐANSKI PARNIČNI POSTUPAK U BIH DANAS.................................13

3.1 Sistematika zakona......................................................................................................14

4. ZAKLJUČAK.......................................................................................................15

5. LITERATURA......................................................................................................17

1. UVOD

Oblast   glavne   rasprave   u   građanskom   parničnom   postupku   u   Bosni   i 

Herecgovini u velikoj mjeri je izmijenjena donošenjem novih zakona o parničnom 

postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i pred Sudom Bosne i 

Hercegovine, uzimajući u obzir i ranije doneseni zakon u Distriktu Brčko. Razlozi za 

to su mnogostruki. Naime, kao jedna od najvećih zamjerki sudovima u parničnim 

postupcima općenito je, prije donošenja novih zakona, neefikasnost u vođenju glavne 

rasprave, zatim bespotrebno i često odlaganje ročišta za glavnu raspravu, nedostatak 

koncentracije   dokaza   u   postupku,   a   zbog   čega   se   građanski   parnični   postupak   u 

praksi najviše odugovlačio i čime su bile povrijeđene i odredbe člana 6. Europske 

Konvencije   o   zaštiti   ljudskih   prava   i   osnovnih   sloboda

1

.   Zbog   toga   je   u   novim 

procesnim zakonima dat poseban značaj odredbama o glavnoj raspravi, kojima su u 

velikoj mjeri izmjenjene odredbe prethodnih zakona, a u cilju veće efikasnosti u 

postupku, te bržem završavanju građanskih predmeta.

U ovom radu prikazan je historijski razvoj sustava građanskog procesnog 

pravau poslijeratnoj Jugoslaviji, te Bosni i Hercegovini, od Drugog svjetskog rata pa 

sve do raspada SFRJ, 1991.godine. U razdoblju poslijeratne Jugoslavije još uvijek se 

osjeća jakuticaj predratnog zakonodavstva, dok je za drugo razdoblje karakterističan 

početak izgradnjemodernih procesnih instituta i načela, a treće razdoblje nas uvodi u 

već zreli sustavgrađanskog procesnog prava, zavisnog od federalne strukture tadašnje 

SFRJ i njenog samoupravnogdruštvenog uređenja. Cilj je ovog rada je prikazati kako 

je poslijeratni razvoj ključanu cjelokupnom historijskom razvoju ove grane prava 

kod nas, te da je kroz cijelo navedenorazdoblje bio progresivan i u velikoj mjeri 

oslobođen ideološkog utjecaja političke vlasti.

1

Evropska konvencija o ljudskim pravima, izmijenjena Protokolima 11. i 14., F – 67075 Strasbourg 

cedex,   01.   jun   2010.   God.,    

http://www.echr.coe.int/Documents/Convention_BOS.pdf

,   zadnji   put 

otvarano 22.08.2015. god.

2

background image

Također, radi boljeg razumijevanja neophodno je osvrnuti se i na činjenicu da 

je novi pravni koncept parničnog zakonodavstva započeo svoju primjenu u Bosni i 

Hercegovini stupanjem na snagu Zakona o parničnom postupku koji se primjenjuje 

na području Republike Srpske

2

 od 01.08.2003. godine i stupanjem na snagu Zakona 

o   parničnom   postupku   koji   se   primjenjuje   na   području   Federacije   BiH

3

od 

05.11.2003. godine, odnosno Zakoni entiteta, kao i stupanjem na snagu Zakona o 

parničnom   postupku   koji   se   primjenjuje   na   području   Brčko   Distrikta   BiH

4

  te 

stupanjem na snagu Zakona o parničnom postupku pred sudom BiH

5

. Kada kažemo 

da je novo parnično zakonodavstvo zasnovano na potpuno novom pravnom konceptu 

u odnosu na ranije, onda prvenstveno imamo u vidu da se novim zakonodavstvom 

umjesto   načela   materijalne   istine   propisuje   raspravno   načelo   koje   podrazumjeva: 

“koliko   činjenica,   toliko   prava

6

  Zahvaljujući   tome,   umjesto   materijalne   istine 

imamo formalnu istinu, koja podrazumijeva “da čega u spisu nema to na svijetu i ne 

postoji

7

. Mada se cijelo građansko parnično zakonodavstvo, koje se primjenjuje na 

području Bosne i Hercegovine, zasniva na raspravnom načelu i formalnoj istini. No, 

potrebno je naglasiti da se između entitetskih zakona i ZPP pred sudom BiH s jedne 

strane, te ZPP Brčko Distrikta BiH s druge strane, pojavljuju i određene razlike. 

Naime, odmah se mora napomenuti da su pojedine odredbe novih zakona, pogotovo 

one  koje  reguliraju   tok   glavne   rasprave,   teško   primjenjive  u   praksi   i   dovode  do 

2

Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 58/03), koji je stupio na 

snagu 01.08.2003. god. i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Službene 
glasnik

 

Republike

 

Srpske“,

 

broj

 

85/03,

 

74/05,

 

63/07)., 

https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Zakon_o_parnicnom_postupku_RS_Integral.pdf

  Zadnji   put 

otvarano 22.08.2015.god.

3

Zakona o parničnom postupku („Službene novine Federacije BiH“, broj 53/03), koji je stupio na 

snagu 05.11.2003. god. i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Službene 
novine

 

Federacije

 

BiH“,

 

br.

 

73/05,

 

19/06)., 

https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Zakon_o_parnicnom_postupku_FBiH_Integralni.pdf

,   Zadnji 

put otvarano 22.08.2015. god.

4

Zakon o parničnom postupku Brčko distrikta BiH, („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“, broj 

17/08),

 

koji

 

je

 

stupio

 

na

 

snagu

 

18.

 

marta

 

2009.

 

god. 

https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Zakon_o_parnicnom_postupku_Brcko_distrikta_BiH_8_09.pd
f

, Zadnji put otavrano 22.08.2015.god.

5

Zakon   o   parničnom   postupku   pred   sudom   Bosne   i   Hercegovine   (“Službeni   glasnik   Bosne   i 

Hercegovine”   br.   36/04),   koji   je   stupio   na   snagu   24.   maja   2004.   god.,  

https://advokat-

prnjavorac.com/zakoni/zakon_o_parnicnom_postupku_pred_sudom_bih.pdf

,   Zadnji   put   otvarano 

22.08.2015.god. 

6

Stanišić,   J.,   Modul   3,   Građanska   oblast,   ŽALBENI   POSTUPAK   I   RASPRAVA   PRED 

DRUGOSTEPENIM   SUDOM,   Visoko   sudsko   i   tužilačko   vijeće   Bosne   i   Hercegovine,   Sarajevo 
januar 2006. 

7

Stanišić,   J.,   Modul   3,   Građanska   oblast,   ŽALBENI   POSTUPAK   I   RASPRAVA   PRED 

DRUGOSTEPENIM   SUDOM,   Visoko   sudsko   i   tužilačko   vijeće   Bosne   i   Hercegovine,   Sarajevo 
januar 2006.

4

mnogih   nedoumica,   što   je   primjećeno   već   nakon   godinu   i   pol   dana   od   početka 

primjene   novih   zakona.   Naime,   vidljivo   je   da   različiti   sudovi   i   sudije   potpuno 

drugačije   postupaju   u   istim   ili   sličnim   parničnim   situacijama.   Zbog   toga   će   biti 

posebno zanimljivo uzeti u obzir različita mišljenja i metode rada, te pokušati izvršiti 

usaglašavanje sudske prakse iz ove oblasti u budućnosti.

Nakon   raspada   SFRJ   i   stvaranja   novih   država   na   navedenoj   teritoriji, 

postavilo se pitanje da li će, ikada, u bilo kom obliku, doći do ponovnog povezivanja 

tih zemalja, tj. da li će, bar doći do ponovne harmonizacije pojedinih propisa, imajući 

u vidu neminovnu ekonomsku povezanost na ovim prostorima. Činjenica je da svi 

pravni   sistemi   ovih   zemalja   imaju   isti   osnov,   koji   je   činila   zajednička   država. 

Razlike, u pravnim sistemima koje su postojale u tadašnjim dijelovima zajedničke 

države, nisu u potpunosti, mogle biti prevaziđene ni tada. One su bile vidljive i u 

vrijeme SFRJ, kada smo mogli razlikovati savezno i republičko zakonodavstvo. No, 

zajednička država i zajednički korjeni prava doprinjeli su da možemo govoriti o 

zajedničkim karakteristikama pravnih sistema zemalja u regionu i danas, više od 

dvadeset godina nakon početka raspada zajedničke države. 

Sedamdeset tri godine postojanja zajedničke države, bilo je dovoljno da se taj 

osnov zadrži i do danas, koji se ogleda u suradnji i povezivanju, ne samo zbog 

činjenice da je postojala zajednička država i da će, do čvršćeg povezivanja, doći i u 

okviru Europske unije, već i zbog činjenice da je prisutna svakodnevna povezanost 

između građana ovih zemalja, koja se ogleda u čestim i stalnim prelascima preko 

granica velikog broja ljudi, državljana svih zemalja bivših država SFRJ, zatim da ti 

ljudi koriste veliki broj proizvoda koji se proizvode u ovim zemljama i, konačno, da 

se radi o prirodnoj povezanosti sličnih ili istih naroda, bez obzira na razlike u religiji, 

naciji   i   političkim   shvatanjima.   Skoro   više   od   dvadeset   godina   poslije   završetka 

ratova na ovim prostorima, ponovo se govori o pitanjima i problemima u primjeni 

prava koji su isti ili slični u svim navedenim državama. Sigurno je da je došlo do 

određenih promjena u pravima pojedinih država, koje su posljedica mnogih okolnosti 

vezanih   za   svaku   zemlju   ponaosob,   ali   je   sigurno   da   je   ostalo   i   mnogo   toga 

zajedničkog. Odnosno, da je dalji razvoj prava u svim ovim sistemima imao tu, 

zajedničku liniju koja je i doprinjela da se ponovo govori o zajedničkim problemima 

u   primjeni   prava   i   različitostima,   koje   krase   svaki   od   pravnih   sistema   država   u 

regionu.

5

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti