Snijeg

1.Uvod

Svi oblici kondezovane i sublimirane vodene pare u vazduhu koji se na zemljinoj površini pojavljuje u tečnom ili čvrstom stanju, zovu se padavine. Kao meterološke pojave svrstavaju se u hidrometeore. Prema obrazovanju,padavine se dijele na dvije grupe. U prvu grupu spadaju one koje se obrazuju na Zemljinoj površini ili na predmetima na njoj, a to su rosa, slana, inje i poledica. Dok druga drupe obuhvata padavine koje se obarzuju u oblacima i koji pod uticajem sile Zemljine teže padaju na Zemljinu površinu. To su kiša, snijeg, sumaglica, krupa, zrnasti snijeg, sugradica i grad. I ova druga grupa padavina je mnogo značajnija za vodeni bilans kopnenih površina tj.ciklus kruženja vode. Po karakteru padanja djele se na pljuskovite, ujednačene i sipeće. Padavine počinju da padaju prema Zemljinoj površini od onog trenutka kada se kapljice vode ili kristala lede u oblacima i maglama povećava do takvih dimenzija da svojom težinom mogu savladati otpor vazduha i uzlaznih vazdušnih strujanja. Da bi dospjele do Zemljine površine, padavine iz oblaka treba da imaju takve dimenzije koje ih obezbedjuju od potpunog isparavanja pri prolasku kroz topliji i suvlji niže ležeći sloj vazduha. U nekim slučajevima one to ne postižu,pa iz takvih oblaka nema padavina ili one na izvjesnoj visini ispod njega potpuno isparavaju, što je vidno manifestacijom padavinskih zavjesama koje se u meterologiji nazivaju vigra.
2.Snijeg
Snijeg je, posle kiše, u umjerenim geografskim širinama i najrasprostranjeniji oblik padavina. Pada u toku zime, ali je u višim planinskim predjelima moguć i u najtoplijim mjesecima. U polarnim predjelima je skoro isključivi oblik padavina i njegova pojava nije vezana za odredjeni period godine. Snijeg se obrazuje u slučaju kada se vazduh zasiti vodenom parom na temperature ispod 0˚, odnosno na temperature nižoj od -12 ˚.Tada vodena para sublimira,tj, prelazi odmah u čvrsto stanje. Ako je sublimacija spora i postepena, ledene čestice dobijaju manje-više pravilne kristalne oblike iz kojih je sastvljen snijeg. Preovlađujuća temperature i vlažnost snijega se obično obrazuje, iz tih razloga, u dva različita vida, i to : snijeg i ljutina.

Snijeg- To je padavina u čvrstom stanju, uglavnom u vidu šestougaonih kristala, često pomješanih sa prostim ledenim kristalima. Pri višoj temperature od -10˚ kristali su obično spojeni u vidu pahuljica, pomoću vodene prevlake. Sniježne pahuljice su veoma pravilnog, lepog, raznolikog i složenog oblika obrazuju se, kao što je već poznato, sublimacijom vodene pare i smrzavanjem prehladjenih čestica vode na kristalima leda. Najčešće imaju oblik šestostranih zvezdica. Interesantno je napomenuti da pojedine pahulje mogu biti sastavljene i od stotinjak elementarnih mikroskopski sićušnih kristala leda. Pri sudaranju se spajaju i obrazuju se veće pahulje koje u prosjeku imaju prečnik od oko 2,5 cm, a rijetko preko 4 cm. Treba napomenuti da snijeg pada u vidu ledenih iglica prizemnog oblika na temperature od -20˚. Inače snijeg pada pri svim temperaturama od -40˚ do + 10˚, ali na umjerenim širinama najčešće pada na temperature od -2˚ do +2˚. Pri prizemnim temperaturama vazduha oko 0˚ padaju veće i vlažne pahulje, koje veoma teško obrazuju sniježni pokrivač jer se tope na još uvijek toplom tlu na nižim negativnim temperaturama padaju male pahuljice pravilnog zvezdastog oblika tj. Suvi snijeg ili pršić, kako ga u nekim našim krajevima nazivaju. On stvara sniježni pokrivač koji je obično dugotrajniji.Sniježni pokrivač sadrži značajnu količinu H2O,koja kao rezerva u umjerenim širinama postaje u ciklusu kruženja H2O, naročito aktivne na kraju hladnog perioda,tj.u proljeće. Sniježni pokrivač ima veliki uticaj na temperature površinskog sloja zemljišta,pa prema tome i na temperature vazduha. Ponekad u hladnijem dijelu godine iz oblaka vertikalnog razvikta pada pljusak snijega u obliku većih pahulja. U uslovima pozitivnih temperature u podoblačnom sloju vazduha ponekad pada pomiješana kiša sa pahuljama snijega tj. susniježica. Značajno je napomenuti da pri istovremnom trajanju kiše I snijega, manje padavina daje ovaj drugi hidrometar, čija je gustina 10 do 12,5 puta manje od gustine vode. Za snijeg su vezane još neke značajne meterološke pojave. Kada on pada pri pojačanom vijetru,a naročito kada je i obilan, takva pojava se naziva vejavica. Pojava prenošenja snijega, koja se već nalazi na Zemljinoj površini, zbog duvanja vjetra i turbulencije, naziva se mećava.

Ljutina- Ljutina, odnosno ledene iglice, su vrlo mali nerazgranati ledeni kritali u vidu ploćica ili štapića, često tako mali da izgledaju kao da lebde u vazduhu. Ove ledene iglice padaju češće na višim geografskim širinama. Ova padavina naziva se polarnim snijegom i on ne pada iz kompaktnih oblaka već može da pada iz rijetkih oblaka, a ponekad tako reći iz “vedrog neba “. Ovo se događa usljed toga što je vazduh iznad leda ranije zasićen nego iznad vode. Tako je, npr. Zasićenje vlažnosti vazduha iznad leda za onoliko procenata niži od zasićenja iznad vode za koliko je temperature vazduha niža od 0˚. Usljed toga je pri niskim temperaturama stvaranje ledenih iglica veoma povoljno.