Razvojna psihologija, uvod u razvojnu psihologiju
Objavio ivanicaa7822 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Psihologija
Objavio qwe123qwe1234 22. januar 2014. Prijavi dokument
UVOD
Što više čovek meditira na dobrim mislima, bolji će biti njegov svet I svet u celini. – Konfučije
Još od antičkih perioda pa sve do danas ljudi su se pitali kako i zašto mislimo, kakav je to proces, gde se odvija, da li su misli nešto što se u nama stvara ili nešto što upijamo, kako to da neki ljudi imaju isto mišljenje a neki ne?
U opštem smislu misli i mišljenje su psihološke funkcije koja nam omogućavaju da putem misaonih operacija određujemo svojstva pojava i otkrivamo odnose među njima. Mišljenje (ili tok mišljenja) je mentalni proces koji se odlikuje rasuđivanjem i zaključivanjem, odnosno shvatanjem uzročno-posledičnih veza između različitih pojmova. Misao (odnosno sadržaj mišljenja) se redovno očitava u nekom sudu ili tvrdnji. U filozofiji se obično pretpostavlja da su ljudi okarakterisani racionalnošću, a najočiglednije ispoljavanje racionalnosti je sposobnost mišljenja. Zbog složenosti i uslovljenosti emocionalnim i drugim faktorima razlikujemo: konkretno i apstraktno, logično i nelogično, magijsko i arhaično mišljenje. Nije svako mišljenje jezičko, npr. mišljenje šahiste, kompozitora i slikara.Misao, koja uključuje i opažajne podatke, ne proizlazi samo iz stvarnosti, nego i na nju deluje. Mišljenje je sled misli upravljenih na pronicanje stvarnosti, a samimi tim i na njeno menjanje.Šeling je tvrdio da je misao “nezavisna moć koja za sebe dalje deluje”, i da je “stvorena od duše”. Fender, logičar fenomenološke orijeritacije, svoju osnovnu koncepciju zasniva na razlikovanju misli (predmet logike) i mišljenja (predmet psihologije).Jovan Kronštatski, smatra da ljudska misao neograničeno teče zahvaljujući tome što postoji neograničeni misleći duh te piše: “Mi možemo da mislimo zato što postoji bezgranična misao kao što i dišemo zato što postoji bezgranično prostranstvo vazdušno.” Šta je zapravo misao ako sumiramo sve ove stavove? Kao što znamo, stav je relativno trajna, stabilna I stečena organizacija pozitivnih I negativnih emocija, vrednovanja I reagovanja prema nekom objektu. Naravno, samo mišljenje I jeste vrsta stava, najprostije rečeno, a to kakvi tipovi postoje I kakve su njegove karakteristike videćemo u nastavku teksta.
Mišljenje – pojam i značenje
Psihologija proučava mentalni proces mišljenja, kao i poremećaje do kojih dolazi u tom procesu. Postoje poremećaji mišljenja koji su karakteristični za pojedine osobe ali i za vrstu psiholoških poremećaja koju imaju. Izraz mišljenje ima veći broj značenja ali najčešće označava neku mentalnu aktivnost kojom se savladava neka aktuelna prepreka, problem pred kojom se ličnost nalazi u datom trenutku, koristeći pritom prethodno stečeno iskustvo. Inteligencija je bitan faktor u procesu mišljenja, od nje proces mišljenja u velikom delu zavisi. Najbolji pokazatelj za to je snalaženje u novim, neiskustvenim, potpuno nepoznatim situacijama jer rešenje problema nije sadržano u prethodnom iskustvu, a do njega nije moguće doći neposrednim opažanjem. Za mišljenje se može reći da je kognitivni proces. U kognitivne procese spada sve što polazi od čulnog utiska, čulnog opažanja, predstavljanja i pamćenja, pa sve do shvatanja ili uviđanja odnosa. Većina psihologa smatra da se mišljenje sastoji baš u ovom uviđanju, ili shvatanju odnosa i veza između elemenata. Drugim rečima, može se reći da je mišljenje drugi naziv za apstraktne psihičke procese. Postoje tri osnovne karakteristike procesa mišljenja: operisanje simbolima, usmerenost mišljenja I uviđanje odnosa.
Objavio ivanicaa7822 25. mart 2024.
Objavio Nikolic.i_ 13. mart 2024.
Objavio Milana97 26. februar 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.