Socijalno medicinski aspekti traumatizma
Socijalno medicinski aspekti traumatizma
Uvod
Traumatizam predstavlja jedno od najvećih opterećenja zdravstvenog sistema sa dokazanim mogućnostima pozitivnog dejstva preventivnih mera. I pored brojnih dokaza da preventivne mere mogu značajno uticati na sniženje incidence povređivanja u mnogim zemljama pa i kod nas, ovom važnorn aspektu posvećuje se nedovoljna pažnja, a delovanje zrdravstvenog sistema je nedovoljno ili potpuno izostaje pri razmatranju mera prevencije.
Stoga je neophodno ustanoviti mehanizme na nivou države koji će omogućiti blagovremeno identifikovanje i kontinuirano praćenje problema traumatizma, analiziranje faktora rizika, planiranje i izvođenje preventivnih programa i njihove evaluacije, kako bi se smanjila ucestalost povređivanja i ublažile njegove posledice. Premda se zdravstveni sektor ne može smatrati jedino odgovornim za prevenciju, ipak mora da preuzme vodeću ulogu u ovom procesu i da bude pokretac koordinator svih aktivnosti. U kreiranju preventivnih mera koje predvode drugi sektori kao što su bezbednost saobraćaja, bezbednost na radu ili bezbednost proizvodnje životnih namirnica, javno zdravstvene institucije su znacajan partner sa savetodavnom ulogorn kako zbog iskustva u primeni dobrih praksi prevencije, tako i zbog posedovanja kapaciteta za praćenje i suzbijanje problema traumatizma
Nesrećni slucajevi, povrede i trovanja predstavljaju veliki problem savremenog društva. U čitavom svetu, pa i kod nas, traumatizam iz dana u dan raste ostavljajući posledice u vidu izgubljenih godina života i visokog mortaliteta koji se može preventirati, kao i značajnog invaliditeta i velikih materijalnih troškova. Povređivanje se dešava u kući, na radu, u saobraćaju, sportu, u slobodnom vremenu i brojnim drugim aktivnostima, a povređeni rnože biti svaki covek bez obzira na pol, uzrast i zanirnanje. Savremene populacije sve cešće se suocavaju sa opasnostima koje ugrožavaju život i zdravlje, a koje spontano ili veštacki nastaju u sredini u kojoj se živi ili radi. Sve to dovodi do promene strukture morbiditeta stanovništva, i stvara sasvim nove prioritete i izazove za javno zdravlje. Prema podacima SZO, svakoga dana od posledica povređivanja u svetu umire oko 16.000 osoba ili preko pet rniliona godišnje, što predstavlja oko 9% ukupnog mortaliteta.
Na svaku povredu sa smrtnim ishodom dolaze desetine povreda sa dugotrajnorn hospitalizacijorn, stotine izlazaka ekipa hitne rnedicinske pomoći i hiljade ambulantnih pregleda. Mnogi od preživelih pate od privremenog ili trajnog invaliditeta i drugih posledica kao što su deprcsije i promene ponašanja. Podaci SZO takođe pokazuju da povrede spadaju rneđu pet vodećih uzroka smrti u opštoj populaciji, dok su u starosnoj dobi od prve do 44. godine prvi uzrok smrtnosti. Posmatrajući funkcionisanje zdravstvenog sistema, u proseku jedan od deset bolnickih kreveta zauzimaju povremeni. Godišnji troškovi za zbrinjavanje i lecenje povređenih prcdstavljaju znacajno opterećenje društva.
Tako, na primerku SAD oni iznose 157 milijardi dolara ili 2770 dolara po osobi, što ukazije na ogromno ekonomsko opterećenje . Imajući u vidu tu cinjcnicu da su povrede uzrokovane proizvodima koje je covek napravio, kao što su motorna vozila, bicikli, rnotori, sportska oprema, decije igracke, vatreno oružje, kućna oprema, i ostali instrumenti i mašine, one su problem na koji bi trebalo da podjednako deluje celokupna društvena zajednica, a ne samo zdravstveni sistem.
Prema definiciji SZO povreda je lezija na telu nastala kao posledica akutnog izlaganja nekoj vrsti energije (mehanicke, toplotne, elektricne, hemijske ili zracenja), sa kojim je telo došlo u kontakt u onim kolicinama ili u meri koje prevazilaze prag fiziološke tolerancije . U okviru međunarodne klasifikacije bolesti povrede spadaj u XIX geupu, sa dijagnozarna od 800 – T98.
Povrede se dele na:
1. Nenamerne povrede u koje spadaju povrede u saobraćaju, povrede na radu, trovanja, padovi, opekotine, utapanje i ostale nenamerne povrede;
2. Namerne povrede u koje se ubrajaju povrede nanesene samom sebi, ubistva i nasilja i ratne povrede.
Više u Seminarski radovi
Zbrinjavanje ambalaže kao otpad
- Ekologija
- Visoka tehnička mašinska škola strukovnih studija u Trstenicku · Trstenik
- 17 stranica
Brendiranje gradova – Novi Sad kao brend
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti
- 15 stranica
Čačak – Nacionalna prestonica kulture 2023.
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti · Beograd
- 16 stranica
Više u Skripte
Zbrinjavanje ambalaže kao otpad
- Ekologija
- Visoka tehnička mašinska škola strukovnih studija u Trstenicku · Trstenik
- 17 stranica
Brendiranje gradova – Novi Sad kao brend
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti
- 15 stranica
Čačak – Nacionalna prestonica kulture 2023.
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti · Beograd
- 16 stranica