Odlomak

SAŽETAK
U radu je opisan i pojednostavljen pojam platnog bilansa koji podrazumijeva skup svih ekonomskih transakcija jedne zemlje sa inostranstvom u određenom vremenskom periodu. Pojednostavljena je struktura, ravnoteža te politika platnog bilansa, koja je sastavni dio ekonomske politike jedne zemlje, a ima zadatak da održava ravnotežu platnog bilansa polazeći od prioritetnih ciljeva. Na kraju rada navedene su metode uravnoteženja platnog bilansa. Definisanje platno-bilansnih problema i neravnoteža je osnovna pretpostavka od koje treba poći u izbor, komponovanju i doziranju platno-bilansnih mjera uravnoteženja. Posebna pažnja se usmjerava na uzroke i vrstu platno-bilanske neravnoteže.

KLJUČNE RIJEČI: platni bilans, tekući bilans, kapitalni bilans.

 

 

UVOD

Između privrednih subjekata različitih nacionalinih privreda odvijaju se ekonomske transakcije u vidu izvoza, uvoza, zajmova, i kredita. Sve te transakcije rezultiraju međunarodnim plačanjima putem novčanih doznaka i raznih drugih instrumenata plačanja. Zbog toga se ukupan pregled svih ekonomskih transakcija između subjekata jedne zemlje i drugih zemalja, obično za godinu dana, naziva bilans plačanja. Bilans plačanja je sastavni dio sistema privrednih bilansa koji iskazuje osnovne makroekonomske varijable u nacionalnoj privredi kao i njihove međusobne odnose. Platni bilans ima razuđenije oblike statističkog iskazivanja u odnosu na račun inostranstva, koji nije jedini ni najpotpuniju prikaz ekonomskih transakcija sa inostranstvom među društvenim računima. Račun inostranstva je u sistemu društvenih računa u izvjesnom smislu rezidualan, u njemu se ističu transakcije svih sektora sa inostrnastvom. On je potreban da bi se cijeli sistem “zatvorio”. Sam sistem, međutim, prvenstveno prikazuje proizvodnju, potrošnju i akumulaciju u domaćoj privredi. Platni bilans, s druge strane, u potpunosti je posvećen prikazivanju ekonomskih transakcija sa inostranstvom, te, stoga pretenduje na znatno detaljnije evidentiranje i prezentiranje.
Prikazivanje platnog bilansa u različitim oblicima mijenjalo se tokom historije, u zavisnosti od toga kako se mjenjala robna i finansijska struktura međunarodnih ekonomskih odnosa. Tako na primjer, u doba merakantilizma, potreba za razlikovnje platnog od trgovinskog bilansa nije se osjećala, zato što su se trgovinske transakcije obavljale uglavnom uz istovremeno plačanje zlatnim svjetskim novcem. Praktično je izvoz i uvoz bio jednak prilivu i odlivu zlata, odnosno poklapao se sa obimom međunarodnih plačanja zemlje. U razvoju kapitalizma i međunarodnih kreditnih odnosa, kretanje robe i novca u ekonomskim odnosima zemlje sa inostranstvom, više se ne poklapa. Javila se potreba da se statistički registruju i robne i finansijske transakcije sa inostranstvom, nezavisno od načina finansijske likvidacije, a na drugoj strani bi se iskazivali svi oblici međunarodnih plačanja jedne zemlje u određenom vremenskom periodu.
Koje su to vrste neravnoteže platnog bilansa? Koje su mjere za otklanjanje platno bilansne neravnoteže? Koje su metode prilagođavanja platnog bilansa? Postoji niz pitanja vezanih za temu koju obrađujemo, a odgovori su dati u nastavku.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Skripte

Komentari