Stvaranje politika i javno upravljanje

Stvaranje politika i javno upravljanje

Na zadaću postupnog prebacivanja retorike s javnih politika na javno upravljanje nedavno je upozorio i poznati američki politolog Guy Peters. Sumirajući stanje političke znanosti koje se odnosi na područje javnih politika i upravljanja, on je ustvrdio da se “fokus političke znanosti preusmjeruje s izbora vlasti (stvaranja politika, policy-making) i njezina izvršenja (javna up-
rava) na javno upravljanje (governance), kao širi proces kolektivnoga upravljanja ekonomijom i društvom, koji će uključiti druge društvene aktere tržišne i socijalne, jednako kao i formalne institucije javnoga sektora”.
Premda naoko vrlo prihvatljivo, preusmjerivanje fokusa političke znanosti s pravljenja politika na governance2 kao na širi proces društvenoga upravljanja o kojem govori Peters nije, međutim, do kraja samorazumljiva zadaća. U isticanju potrebe za javnim upravljanjem umjesto uvriježene uloge koja se dosad prepuštala javnim politikama. Prijedlog da se governance  prevede kao demokratsko upravljanje nije prihvatljiv jer se tim izrazom u relevantnoj literaturi često označuje povećana uloga vlade u artikuliranju zajedničkoga skupa društvenih prioriteta, kao primjer funkcije javnoga upravljanja u kojoj se uloga vlasti ne smanjuje,  nego, štoviše, povećava. Jednostavno prevođenje tog izraza kao upravljanje jednako tako nije najbolje rješenje jer ne upućuje u potpunosti na transformaciju upravljanja što ga provode vlade, odnosno, različite razine vlasti. Osim toga, takvim prevođenjem gubi se razlikovanje izraza governance i steering gdje se oba izraza prevode kao upravljanje, pri čemu se onda ne pravi razlikovanje sadržajne uloge vlasti u upravljanju i općenitoga pojma upravljanja kao usmjerivanja, na što se odnosi potonji izraz. Uz bitnu napomenu, dakako, da se izraz steering samo ponekad može metaforički prevesti kao “kormilarenje”.
U sugeriranju načina na koji bi bilo optimalno prevesti izraz governance čini nam se uputnim posegnuti za vjerojatno jednim od najvažnijih djela koje je o transformaciji uloge vlasti u
upravljanju napisano u političkoj znanosti. Riječ je, dakako, o knjizi koju su zajednički potpisali Jon Pierre i Guy Peters – Governance, Politics and the State. Nakon što su pokazali tri temeljna razloga zbog kojih je došlo do sve veće uporabe izraza governance umjesto government – na sve veće usmjerivanje političke i administrativne elite, te društvenih znanstvenika, na kontrolu outputa i ishoda, umjesto inputa procesa vladavine, potom na gubljenje dominantne uloge države u regulaciji društva i na njezinu sve veću ovisnost o različitim društvenim akterima te na sve veću kritiku glomaznosti i krutosti javnoga sektora, jednostavno su naglasili da se bit izraza governance očituje u novom gledanju na “izmijenjenu ulogu vlasti u društvu i njezin promijenjeni kapacitet da slijedi kolektivne interese suočena sa snažnim vanjskim i unutarnjim ograničenjima”. Budući da se kao dvije temeljne dimenzije izraza spominju uloga države u društvu i kapacitet ostvarivanja kolektivnih interesa, najprimjerenijim nam se rješenjem za prijevod čini sintagma javno upravljanje, pod koju se na najprimjereniji način mogu podvesti spomenuta dva strukturna svojstva. Takvo nam se rješenje čini primjerenim neovisno o činjenici da se tako gubi razlikovanje u odnosu na izraz public governance, koji se isto tako prevodi. Na važnost potonjega izraza i njegovo razlikovanje u suvremenoj literaturi u odnosu na izraz dobro upravljanje (good governance) vrlo dobro je upozorila Inge Perko Šeparović.