UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU

FILOZOFSKI FAKULTET

KATEDRA ZA SOCIOLOGIJU

SEMINARSKI RAD

Predmet: Globalizacija savremenog društva

Tema: Terorizam

Mentor:

prof. dr Dragomir Vuković

Student:

Dejan Dolijanović

Pale, april 2018.

background image

Terorizam

2018.

Dejan Dolijanović

4

2. POJAM I NASTANAK TERORIZMA

Riječ  

terorizam

  (terrorism),   nastao   je   od   latinske   riječi  

terror

 

ili  

strah

,  

a

 

pojam 

terorizam

  je doktrina i metod borbe za određene ciljeve sistematskom upotrebom nasilja

1

. To 

znači   da   je   teror   vladavina   nasilja,   a   terorizam   kao   ideologija   je   krajnji   metod   borbe   za 

ostvarivanje političkih ciljeva putem nasilja i ucjena

2

Dakle, izvorno značenje pojma terorizam odnosi se na državu kao počinioca terorističkih 

akata   i  na   građane  kao   žrtve.   Iako   se   pod   terorizmom   podrazumijeva   unaprijed   smišljeno   i 

organizovano nasilje u političke svrhe kojim pokušava da se zastraši i slomi otpor onoga protiv 

koga se primjenjuje, u nauci ne postoji opšteprihvaćena definicija tog pojma zbog postojanja 

brojnih subjektivnih razloga, prvenstveno zbog različitog pristupa definiciji objekta i subjekta 

terorizma. 

U savremenom političkom rečniku, pojam terorizam prvi put je popularno upotrijebljen 

60-tih godina djelovanjem pripadnika IRA-e u Sjevernoj Irskoj, ETA-e u Španiji. Savremeni 

terorizam nastao je u Evropi i prenio se prvo na Latinsku Ameriku, Bliski istok, a zatim na 

ostatak   svijeta,   prilagođavajući   se   istorijskim   i   nacionalnim   karakteristikama   i   tradicijama. 

Terorizam sa pojavom njemačkog fašizma dobija sasvim novu dimenziju, u obliku novih formi i 

metoda   djelovanja     nacističkog   pokreta.   Era   fašizma   je   karakteristična   za   pojavu   državnog 

terorizma u Italiji, Španiji a posebno u Njemačkoj. 

Poslije II svjetskog rata, usled izraženih narastanja društveno-političkih sukoba u svijetu, 

terorizam kao ideologija poprimila je svjetske razmjere (posebno od 60-tih godina), koristeći 

metod   nasilja   kao   ekstremni   oblik   borbe   za   ostvarivanje   političkih   ciljeva.   U   pojedinim 

regionima   svijeta   (Južna   Amerika,   Indokina,   Afrika),   posebno   su   bili   izraženi   nacionalni   i 

1

 Politička enciklopedija, Savremena administracija Beograd, izdanje 1975

2

 Mala enciklopedija, Prosveta Beograd, izdanje 1986

Terorizam

2018.

Dejan Dolijanović

5

politički pokreti koji su raspolagali sa gerilskim snagama u borbi za slobodu protiv kolonijalne 

vlasti i autokratskih režima u određenim zemljama. 

I   pored   sve   veće   prisutnosti   terorizma   u   svijetu   i   dalje   su   prisutni   dvojni   standardi 

pristupu i klasifikaciji terorizma.   Takav odnos prema terorizmu su nastavile velike i moćne 

države   zapada   posebno   SAD,   rukovodeći   se   prvenstveno   sopstvenim   interesima.   Klasičan 

primjer za to je odnos SAD kao najveće vojno-ekonomske i političke sile prema terorizmu 

albanskih separatista na Balkanu, gdje su pripadnike albanske terorističke organizacije OVK 

prikazali kao “borce za slobodu”, dok su na primjer pripadnike Kurdistanske radničke partije u 

Turskoj prikazali kao teroriste.

Pošto   se   nije   mogla   donijeti   opšteprihvatljiva   definicija   terorizma   na   osnovu   opštih 

karakteristika,   fenomen   terorizma   može   se   svesti   pod   pet   elemenata:   politička   priroda   akta 

terorizma, nasilje, izazivanje straha kod protivnika, uticaj na širu okolinu i nepredvidljivost akta 

terorizma. 

Terorizam   nije   samo

 

najgrublji   oblik   nasilja,   već   planski   sveobuhvatan   i   kontinuiran 

sukob najčešće između destruktivnih subjekata i aktuelne vlasti unutar jedne države ali i između 

država, u kojem napadač usklađen nenaoružanim i većinom oružanim djelatnostima nastoji da 

kod napadnutog izazove strah, zbog kojeg će pristati na političke ustupke, odnosno da ga potčini 

svojoj volji. 

3. CILJEVI TERORIZMA

Terorizam obično ima za cilj da zastraši ili prisili državni subjekt (vladu, pojedine grupe 

ljudi, pojedince) i tako objekat napada ispuni tražene zahtjeve koji mogu biti političke, društvene 

ili materijalne prirode. S obzirom na to da je terorizam složena aktivnost u funkciji namjernog 

izazivanja   straha   kod   građana   ili   narušavanja   autoriteta   države,   nosioci   terorizma   raznim 

metodama djelovanja žele da postignu konkretan cilj. 

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti