Testovi akutne toksičnosti – zašto postoji kritika njihove uloge u nauci
UNIVERZITET U BEOGRADU
GEOGRAFSKI FAKULTET
Esej iz predmeta ekotoksikologija
Tema: Testovi akutne toksičnosti – zašto postoji kritika njihove
uloge u nauci?
Profesor:
Student:
Dejana Jovanović Popović
Katarina Lazić 19/2011
Beograd, 2015.
Ljudi žive okruženi hemikalijama koje udišu, gutaju sa hranom ili u njihov organizam ulaze kroz
kožu. U opštoj upotrebi se nalazi 60.000 hemikalija. Zagađenje čovekove okoline se dešava
paralelno sa tehnološkim napretkom. Industrijalizacija i urbanizacija su dovele do kontaminacije
vode, vazduha, tla. Glavni uzroci zagađenja su povezani sa produkcijom i korišćenjem energije,
sa produkcijom i korišćenjem industrijskih hemikalija, kao i sa povećanom primenom hemikalija
u poljoprivredi. Sve veća primena raznih hemikalija u svakodnevnom životu, kao i nestručno
rukovanje i primena lekova razlog su što je broj trovanja u porastu. Prema podacima Svetske
zdravstvene organizacije, akutna trovanja se kao uzrok smrti nalaze na trećem mestu (posle
kardiovaskularnih i malignih oboljenja). Učestalost akutnih trovanja lekovima i hemikalijama je
različita od zemlje do zemlje. Vrlo je verovatno da je učestalost akutnih trovanja veća od one
koju prikazuju zvanične statistike pojedinih zemalja. Najčešći uzročnici akutnih trovanja kod
ljudi su: sredstva za čišćenje (deterdženti i dr.), analgetici, kozmetička sredtsva, razne otrovne
biljke, ujedi otrovnih životinja, pesticidi (Varagić, Milošević, 2012).
Ispitivanje toksičnosti posle primene jedne doze supstance (akutna toksičnost)
Cilj ovog ispitivanja je naći odgovor što bi se dogodilo ako bi čoveka izložili velikoj dozi
ispitivane supstance. Reč je o prvom testu toksičnosti supstance koji se radi na životinjama,
najčešće pacovima i miševima, koji treba dati podatke o:
LD
50
(letalnoj dozi u mg/kg telesne težine koja uzrokuje smrt kod 50% tretiranih
životinja) koja pruža mogućnost poređenja sa drugim supstancama
ciljnim organima i drugim znakovima akutne toksičnosti
eventualnoj reverzibilnosti uočenih efekata
dobijene doze su osnova za druge testove toksičnosti
(Jokanović,2010).
Za izvođenje klasičnog LD
50
testa za jednu supstancu je potrebno i do 140 životinja (4-6
doznih grupa, po 10 životinja muškog i 10 ženskog pola, uz kontrolnu grupu), što je veliki
problem zbog tendencije smanjenja broja životinja uključenih u eksperiment. Danas se rade LD
50
testovi sa tri dozne grupe po 5 životinja samo jednog pola, ili tzv. metoda toksičnih klasa, koje
uključuju znatno manji broj životinja (Jokanović, 2010).
Izbor tipa testa će zavisiti od uslova NPDES-a
, ciljeva testa, raspoloživih resursa, zahteva
testiranih organizama, i štetnih karakteristika kao što su oscilacije u toksičnosti. Akutna
toksičnost se generalno meri koristeći multikoncentracije ili definitivnog (konačnog) testa, koji se
sastoji od kontrolne i minimin pet štetnih koncentracija. Testovi su dizajnirani da pruže povratne
informacije o dozi, izraženoj kao koncentracija koja je smrtonosna za 50 % testiranih organizama
NPDES – National Pollutant Discharge Elimination System (U.S. Environmental Protection Agency)
2

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti