Odlomak

 
1. Mišići
Mišićno tkivo je procentualno najzastupljenije tkivo u organizmu većine životinja i čoveka.Građeno je od visokospecijalizovanih ćelija (miocita), koje imaju sposobnost da transformišu hemijsku energiju u mehanički rad.Na taj način one razvijaju silu neophodnu za pokretanje tela i njegovih delova, promenu veličine i oblika organa i održavanje svih vitalnih funkcija organizma.Osnovna svojstva mišićnih ćelija su kontraktilnost i ekscitabilnost.Kontrakcija (skraćivanje) se odvija zahvaljujući prisustvu proteina specifične molekulske građe i organizacije unutar miocita.Ekscitabilnost podrazumeva prisustvo receptora na ćelijskoj membrani koji reaguju na stimulaciju, a koji omogućavaju nervnom i endokrinom sistemu da kontrolišu aktivnost mišića.
Čitav mišićni sistem ima zajedničko embrionalno poreklo.Nastaje od mezoderma i jednim malim delom od ektoderma.Glatko i srčano mišićno tkivo se razvijaju od visceralnog mezoderma, a skeletni mišići od miotoma (nakupina mezenhimalnih ćelija).Ćelije od kojih nastaju mišići u procesu miogeneze se nazivaju mioblasti.Postoje primarni i sekundarni mioblasti, a ova podela se zasniva na činjenici da se mišići kičmenjaka razvijaju u dva razdoblja.Više od 90% mišićnih vlakana nastaje od sekundarnih mioblasta, a na njihov razvoj u velikoj meri utiče inervacija i ostali spoljašnji činioci.
2. Struktura mišića
Skeletni mišići imaju složenu građu koja omogućava učinkovit prenos energije koju stvaraju miofibrili (organele odgovorne za mišićnu kontrakciju) na čitav mišić i u konačnici na ekstremitet ili strukturu koja se pokreće.Mišić čine mišićna vlakna međusobno povezana ovojnicama vezivnoga tkiva (Slika 1).Mišići su razdeljeni jedni od drugih i od ostalog tkiva vezivno-tkivnim ovojnicama ili fasciama.Spolja, celi mišić obavija relativno debela vezivno-tkivna ovojnica zvana epimizij. Mišić je građen od mišićnih snopova koje čini veći ili manji broj mišićnih vlakana.Svaki mišićni snop obavijen je vezivno-tkivnom ovojnicom koja se naziva perimizij, kroz koji prolaze veće krvne žile i živčana vlakna.Tanki omotač vezivnog tkiva koji obavija svako mišićno vlakno zasebno naziva endomizij a leži iznad sarkoleme – stanične membrane mišićnog vlakna.Na mestima gde se mišić povezuje uz kost ili strukturu na koju se prenosi energija mišićne kontrakcije, mišić se produžuje u tetivu.U prelaznom području mišića u tetivu povećava se količina perimizija, koji se u tetivi nastavlja kao peritenonij.Na mjestu spoja mišića i tetive, kolagena vlakna tetive ulažu se u uvrnuća sarkoleme mišićnih vlakana.
3. Mišićna vlakana
Mišićna vlakna jesu dugačke (do 30 cm), uske (10 do 100 μm u prečniku), višejezgrene stanice koje se mogu protezati od jednog do drugog kraja mišića. Gledane pod mikroskopom mišićne stanice skeletnih mišića imaju vrlo pravilnu poprečnu prugavost. Nju uzrokuju specijalizovane kontraktilne organele – mišićna vlakanca ili miofibrili smešteni unutar sarkoplazme uporedno s uzdužnom osom mišićnog vlakna (Slika 2).
Poprečna prugavost skeletnih mišića proizlazi iz izmena tamnih, proteinski gušćih delova (tzv. A – pruge sa svetlijom H – prugom u sredini) i svetlih, proteinski manje gustih, delova (tzv. I – pruge) duž miofibrila. Po sredini I – pruga nalaze se tamna područja poznata kao Z – crte. Područje između dve Z – crte naziva se sarkomera, koja predstavlja najmanji funkcionalni i morfološki odsečak mišićnog vlakna (Slika 3). Lateralno poklapanje lančano nanizanih sarkomera susednih miofibrila daje čitavom mišićnom vlaknu poprečno prugasti izgled. Pod elektronskim mikroskopom ustanovljeno je da su svetlija područja duž miofibrila (I – pruge) građene poglavito iz tankih filamenata dok su tamnije A – pruge građene iz međusobno preklapajućih tankih i debelih filamenata, koji se pružaju usporedno s uzdužnom osom mišićnih vlakanaca. Debeli filament dugi su 1.6 μm i široki 15 μm i nalaze se samo unutar A – pruge. Unutar A – pruge, može se uočiti svetlije područje u kojem ne dolazi do preklapanja debelih i tankih filamenata. Naziva se H – pruga u sredini koje se nalazi područje u

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 19 stranica
  • Fiziologija -
  • Školska godina: -
  • Skripte, Medicina
  • Srbija,  Aleksinac,  UNIVERZITET U NIŠU - Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja  

Više u Skripte

Komentari