Trgovina na malo
UVOD
Trgovina na malo postaje sve značajniji učesnik u kanalima marketinga kako u razvijenim
zemljama tako i u zemljama u razvoju. Maloprodavci su učesnici u kanalu marketinga, koji su,
prvenstveno, angažovani u prodaji robe i usluge za ličnu potrošnju. Snaga maloprodavaca u
kanalima marketinga raste zbog brojnih razloga kao što su povećanjeu koncentraciji i kupovnoj
snazi nosilaca maloprodajnih funkcija, primena novih tehnologija i upotrebe modernih marketing
koncepta i tehnika prodaje.
Tržište EU je jedinstveno tržište koje ima tretman unutrašnje trgovine. Trgovinska preduzeća
učestvuju sa 1/3 od ukupnog broja preduzeća koja aktivno deluju na tržištu EU. Podaci govore da
od 20 maloprodajnih kompanija u svetu sa najvećom privrednom aktivnoštu 9 je iz EU.
Sa
približavanjem Republike Srbije članstvu u EU raste značaj razvoja i restruktuiranja trgovine i
maloprodaje, kako bi postali konkurentni na ovom razvijenom tržištu. Stoga su neophodne
promene u celokupnom funkcionisanju preduzeća, njihovom procesu nabavke i prodaje.
Na domaćem tržištu u toku je proces napuštanja tradicionalne i izgradnje potpuno nove strukture
kanala marketinga. Inostrane trgovinske kompanije, pretežno iz okolnih zemalja i sa tržišta EU
pokazuju interes za dolazak na naše tržište. Domaće trgovinske kompanije nalaze se u procesu
intenzivne transforamcije i poslovnog restruktuiranja. Liberalizacija tržišta podstiče konkurenciju
i borbu za opstanak u kanalima marketinga. U predstojećem periodu treba očekivati još
intenzivnije promene u strukturi kanala marketinga na našem tržištu. Intenziviraće se svi oblici
konkurencije između brojnih institucija kanala marketinga koje su već afitmisane na tržištu EU.
Zaokret u izgradnji modernog domaćeg tržišta biće obeležen punom afiramcijom svih institucija
kanala marketinga.
Trgovina na malo (maloprodaja) je prodaja robe/usluga potrošačima radi zadovoljavanja ličnih
potreba ili potreba domaćinstva.
Od 2001. do 2008. godine, realni rast BDP trgovine je bio vrlo
visok i iznosio je 161% ili 14,7% prosečno godišnje, dok je prosečna godišnja stopa rasta ukup-
nog BDP u Republici Srbiji u posmatranom periodu iznosila 5,8%. Udeo BDP trgovine je u 2001.
godini u ukupnom BDP Republike Srbije iznosio 6,3%, da bi u 2008. godini iznosio oko 11,0%.
Udeo trgovine na veliko u BDP ukupne trgovine u poslednje tri godine kretao se između 40-41%,
a udeo trgovine na malo oko 39%, dok se preostali deo odnosio na trgovinu motornim vozilima.
Za trgovinu R Srbije je karakteristično da dobavljači finansiraju zalihe, pa čak u značajnoj meri i
njeno tekuće poslovanje. To znači da naši trgovci posluju sa tuđom robom i po svojoj suštini su
komisionog tipa, što se odražava na čitavu privredu.
Strategija razvoja trgovine RS
„Službeni glasnik RS”, br. 55/05, član 45 zakona o vladi str
Predmet ovog seminarskog rada, kao i cilj istraživanja jeste sagledavanje procesa nabavke
trgovinskog preduzeća kao poslovnog kupca, učesnika u ovom procesu, odnosa koji se
uspostavljaju i prava i obaveza. Istraživanje će se vršiti na primeru domaćeg trgovinske
kompanije „Univerexport“ Novi Sad i njenog procesa nabavke za grupu proizvoda.
1. Politika nabavke u trgovini na malo
Sa nabavkom počinje delatnost trgovinskog preduzeća na tržištu. Njome se stvaraju zalihe koje
predstavljaju robno pokriće za rad prodajnih objekata trgovniskih preduzeća. Cilj nabavne
politike jeste težnja trgovinskog preduzeća da obezbedi redovan priliv robe po najpovoljnijim
uslovima. U realizaciji ovog cilja komercijalne službe zaduženje za nabavku treba da rešavanju
konkretna pitanja kao npr: koju robu nabaviti, da bi po svojim karakteristikama potpunije
zadovoljivla potrebe potrošača, od koga nabaviti robu s obzirom na udaljenost izvora nabavke I
uslove koji se nude, koje količine nabavljati imajući u vidu količinu prodaje,raspoloživa
finansijka sredstava, kapacitet skladišnog i prodajnog prostora.
Politika nabavke postavljanje
ciljeva, utvrđivanje metoda, sredstava i postupaka za njihovu realizaciju, a strategija je
konkretizacija politike.
1.1 Politika u odnosu na dobavljače
Trgovinsko preduzeće upućeno je na različite izvore nabavke kako bi obezbedio najoptimalniji
asortiman proizvoda koji će ponuditi svojim kupcima. U teritorijanom smislu dobavljači
trgovinskih preduzeća mogu biti pozicionirani bliži ili dalji, i to mogu biti domaće ili inostrane
kompanije.
Uzimajući samo prostornu komponentu prednost svakako imaju dobavljači sa kraćim rastojanjem
razlog tome su niži troškovi dopreme, manje zaliha, lakša i neposrednija komunikacija.
Visokovredne robe je opravdano nabavljati od udaljenijih dobavljača ako su oni
visokoproduktivni i imaju jedinstvenu ponudu.
Veliki broj dobavljača sa kojim u trgovinsko preduzeće stupa u poslovne odnose proističe iz
raznovrsnosti asortimana u poslovanju trgovinskih preduzeća na malo. Ako se radi o
pojedinačnoj robi otvara se pitanje da li se u nabavci treba orijentisati na jednog ili više
dobavljača. Svaka od ovih strategija ima određene prednosti i nedostatke. Orijentacija na jednog,
odnosno manji broj dobavljača je pogodna jer dolazi do jačanja poslovnih veza, ukrupljavanja
nabavki koje donose posebne pogodnosti. Upravo je ovo trend koji se javlja u razvijenim tržišnim
privredama pretežno zbog stvaranja strateških partnerstava između trgovinskih i proizvodnih
preduzeća.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti