Odlomak

Tržišni mehanizam

1. Uvod

Makroekonomija1 potiče od grčkih reči macros (veliki) i oikonomia (privreda), što znači da proučava ekonomske agregatne veličine. Drugim rečima, bavi se proučavanjem problema društvene privrede, kao celine, gde se varijable svode na mali broj globalnih veličina, tj. kompleksnih agregatnih veličina. Makroekonomija se bavi izučavanjem pojava, procesa i problema kao što su: bruto društveni proizvod, društveni proizvod, nacionalni dohodak, potrošnja, štednja, investicije, ekonomski rast, spoljnotrgovinska razmena, društvena reprodukcija, platni bilans, ciklična kretanja privrede, budžet, fiskalna i monetarna politika, agregatna tražnja i ponuda, zaposlenost, inflacija itd.
Karakteristike makroekonomije su: društvena podela rada, uključivanje tržišta u proces društvene reprodukcije, ponašanje sistema u skladu sa ekonomskim zakonima, postojanje tržišta rada i kapitala.
Ciljevi makroekonomije2 su:

•    puna zaposlenost
•    stabilnost cena
•    ekonomski rast

Promene u jednom od tri cilja se ne mogu sprovesti bez odraza na druga dva. Najjednostavnija veza između stope inflacije i realnog rasta proizvodnje. Stopa nominalnog rasta dohotka jednaka je zbiru stopa realnog rasta i inflacije. Ako je stopa realnog rasta niža od stope rasta radnosposobnog stanovništva, broj nezaposlenih će se povećavati, i obrnuto. S obzirom da je proizvodnja rezultat ljudskog rasta, zaposlenost i ekonomski rast su usko povezani.
Stopa nezaposlenosti izražava odnos broja osoba koji traže posao prema zbiru ukupnog broja zaposlenih i osoba koje traže posao. Stopa inflacije se izražava povećanjem cena na malo u nekom periodu i odražava povećanje opšteg nivoa cena u ekonomiji. (hiper inflacija- povećanje cena za više od 1000%; deflacija-smanjenje opšteg nivoa cena). Nominalna korist- bilo koja količina izražena u cenama po kojim je ekonomska transakcija obavljena. Ekonomski rast se najčešće izražava povećanjem bruto nacionalnog domaćeg proizvoda BDP. BDP predstavlja zbir tržišno izražene vrednosti svih proizvedenih dobara i izvršenih usluga u privredi date zemlje ili teritorije, u određenom vremenskom periodu, najčešće za godinu dana, bez ikakvih odbitaka.

 

 

 

2. Tržišni mehanizam

2.1. Osnovne funkcije tržišta

Tržište3 predstavlja prostor lokalnih, regionalnih, nacionalnih, međunacionalnih i globalnog tržišta na kome se uspostavljaju odnosi ponude i tražnje posredstvom cenovnog mehanizma. Osnovna funkcija tržišta ogleda se u povezivanju proizvodnje i potrošnje. Ova osnovna tržišna funkcija može se raščlaniti na četiri konkretne tržišne funkcije4:

•    informativna funkcija i funkcija povezivanja osamostaljenih robnih proizvođača
•    selektivna funkcija ( funkcija regulatora privrednih kretanja )
•    alokativna funkcija ( usklađivanja ponude i tražnje )
•    distributivna funkcija ( funkcija raspodele )

Informativna funkcija i funkcija povezivanja osamostaljenih robnih proizvodjača: tržište prima jednu opštu informaciju o stanju ponude i tražnje za određenom robom ili uslugom. Ta informacija je u stvari tržišna cena. Na osnovu kretanja tržišne cene privredni subjekt se moze informisati o stanju ponude i tražnje, na konkretnom tržistu, i na osnovu toga uočiti i videti gde je njegovo mesto u odnosu na tu cenu. A proizvođači su nužno povezani (kroz kupoprodajne transakcije na tržištu ) i na razmenu svojih proizvoda, kako bi nabavili neophodne inpute za proces proizvodnje, ili da bi realizovali svoju robu.
Selektivna funkcija: tržište vrši selekciju privrednih subjekata kroz proces konkurencije. Na tržištu se za istu vrstu proizvoda formira jedinstvena cena po kojoj svi prodavci prodaju svoje proizvode. Oni koji imaju niže troškove proizvodnje ostvaruju veću zaradu, dok neefikasni proizvođači ne mogu svoje troškove da podmire na osnovu tržišne cene, i posluju sa gubicima tako da pre ili kasnije moraju napustiti ovu delatnost. Zbog toga, proizvođači, da bi ostvarili svoje ciljeve, tj. maksimizirali profit, svoju proizvodnju moraju prilagođavati zahtevima i kriterijumima tržišta kroz stalne promene, usavršavanja i preorjentaciju u proizvodnji.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari