Uloga i značaj glavne medicinske sestreu radu savetovališta za šećernu bolest
Visoka medicinska škola strukovnih studija
,,Milutin Milanković’’
ULOGA I ZNAČAJ GLAVNE MEDICINSKE SESTRE U RADU
SAVETOVALIŠTA ZA ŠEĆERNU BOLEST
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA
ZDRAVSTVENA NEGA U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI
Profesor: Student:
Beograd, 2013.
Uloga i značaj glavne medicinske sestre u radu savetovališta za šećernu bolest
2014
2
SADRŽAJ
5.ZADACI VIŠE MEDICINSKE SESTRE U EDUKACIJI OBOLELIH OD ŠEĆERNE
1.UVOD

Uloga i značaj glavne medicinske sestre u radu savetovališta za šećernu bolest
2014
4
2.DIABETES MELLITUS
Diabetes mellitus je stanje hronične hiperglikemije uzrokovane delovanjem genskih i
mnogobrojnih faktora sredine koji najčešće deluju zajednički. Nastaje usled apsolutnog ili
relativnog nedostatka insulina, što dovodi do poremećaja u metabolizmu glikoze, masti i proteina.
Dijabetes se manifestuje u vidu karakteristične kliničke slike, a u toku bolesti se progresivno
razvijaju mikroangiopatije i arterioskleroza. Insulin se stvara u pankreasu (gušterači), žlezdi
smeštenoj u gornjem delu trbuha. Ova žlezda ima dvojaku funkciju: egzokrinu (luči fermente za
varenje hrane u crevima) i endokrinu (sintetizuje nekoliko hormona od kojih su najznačajniji
insulin i glukagon)(1). Sinteza insulina se obavlja u posebnim ćelijama pankreasa, poznatim pod
nazivom beta ćelije, koje su grupisane u tzv. Langerhansova ostrvca. Iz pankreasa se neprekidno
luči po malo insulina (bazna sekrecija), a količina izlučenog insulina direktno zavisi od visine
glikemije. Tako glikoza nastala razlaganjem hrane resorbuje se u digestivnom traktu, prelazi u
krv, gde joj raste koncentracija posle obroka (alimentarna hiperglikemija). Povećanje
koncentracije glikoze u krvi je odgovarajuća draž za beta ćelije Langerhansovih ostrvaca da luče
više insulina koji omogućava ulazak glikoze u ćelije. Glikoza se u ćelijama razlaže i koristi za
stvaranje energije koja je potrebna za funkcionisanje organizma, a u ćelijama jetre i mišića
pretvara se u glikogen. Višak glikoze odlazi u masno tkivo i deponuje se kao rezerva masti
organizma (2). Delovanjem insulina alimentarna hiperglikemija se vraća na normalne vrednosti u
roku od tri do četiri sata. Međutim, ako nema dovoljno insulina koncentracija glikoze u krvi
ostaje povećana i ćelije se »kupaju« u krvi prepunoj glikoze. Istovremeno u unutrašnjosti ćelija
postoji nedostatak šećera pa ne može da se stvori energija za njihov opstanak. Kada glikoza u
krvi pređe prag reapsorpcije u tubulima bubrega (180 mg procenata): 10 mmol/l ispoljava se
glikozurija. Ovi poremećaji prouzrokuju određene tegobe bolesnika. Istovremeno se stvaraju
uslovi za: ubrzan patološki proces na nervima i ubrzan proces skleroze na krvnim sudovima
očiju, bubrega, srca(1).
Revidirana klasifikacija Diabetes mellitus-a glasi(3):
I – Diabetes mellitus tip I III – Ostali specifični tipovi dijabetesa
II – Diabetes mellitus tip II IV – Gestacijski diabetes mellitus
Uloga i značaj glavne medicinske sestre u radu savetovališta za šećernu bolest
2014
5
2.1.DIABETES MELLITUS TIP I
Diabetes mellitus tip I, insulin zavisna šećerna bolest, nastaje kada beta ćelije pankreasa prestanu
da stvaraju insulin (apsolutni nedostatak insulina)(3).
Ne zna se pouzdano uzrok dijabetesa tip I. Lekari veruju da su za to odgovorni mnogobrojni
faktori, koji deluju udruženo(5):
-
nasledna osnovna bolest (predispozicija)
-
virusi koji oštećuju pankreas (pankreatotropni virusi)
-
problemi u odbrambenom sistemu organizma, koji dovode do uništenja beta ćelija
pankreasa
Oko 10% obolelih pripada dijabetesu tip I. Kod naslednog dijabetesa simptomi bolesti mogu da
se jave odmah po rođenju, a veoma retko se pojavljuju posle tridesete godine(3).
Šećerna bolest kao posledica virusnih infekcija (naročito koksaki »B« virus) javlja se usled
oštećenja ostrvaca pankreasa a postaje manifestna tek pošto 90% beta ćelija bude uništeno(5).
Simptomi dijabetesa tip I su
(5):
-
izražena žeđ
-
pojačano mokrenje (poliurija sa nikturijom)
-
stanje iscrpljenosti
-
gubitak u telesnoj masi
-
veoma izražena glad
Dijabetes tip I po pravilu nastaje naglo i od samog početka zahteva lečenje insulinom. Najteža
klinička slika nastaje kod male dece, što je dete starije, to su simptomi bolesti blaži i prognoza
bolja. Svaki novootkriveni bolesnik sa ovim tipom dijabetesa zahteva bolničko lečenje,
ispitivanje, edukaciju kao i kasnije ambulantne kontrole kod specijaliste endokrinologa-
dijabetologa(3).
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti