Upravljanje finansijama
Seminarski rad Istrumenti finansijskog tržišta
2
1. UVOD
Svako tržište, kako globalno tako i segmentirano izražava odnose dva ključna
ekonomska agregata: ponude i tražnje. Relacija odnosa ova dva agregata utiču na nivo
cena koje se formiraju saglasno izraženom odnosu ponude i tražnje.
Osobenosti odnosa koji se izražavaju za tržište u realnom sektoru ekonomije jednako
važe i za segmente tržišta koji funkcionišu u finansijskoj sferi. Pri tome treba istaći da
finansijsko tržište ima svoje osobenosti koje se ispojavalju kako za prostor, vreme i
način funkcionisanja tako i za strukturu tržišnih materijala koje se javljaju kao
predmet kupoprodajnih transakcija na finansijskom tržištu.
Finansijsko tržište predstavlja deo finansijske infrastrukture u okviru koje se
sučeljavaju odnosi i tražnje novčanih sredstava, u čemu učestvuju bankarski i drugi
finansijski posrednici. Razvoj tog ambijenta, poslova i poslovnih ambijenata koji se u
njemu odvija u uskoj su međusobnoj zavisnosti, i to od nastanka finansijskog tržišta,
do današnjih dana u kojima se finansijsko tržište sve više osamostaljuje,
internacionalizuje i diversifikuje.
U analizi funkcionisanja ovog tržišta bitno je navesti glavna obeležja, sličnosti i
razlike između nacionalnog i međunarodnog finansijskog tržišta, da bi se mogla
objasniti suština internacionalizacije finansijskih transakcija i nastanka spojnog
finansiskog tržišta.

Seminarski rad Istrumenti finansijskog tržišta
4
2.1. Tržište novca
Restriktivno gledano tržište novca obuhvata trgovanjem novca i kratkoročnim
hartijama od vrednosti, zatim kratkoročne kredite, kao i institucije i organizacije koje
osiguravaju ta sredstva a to su komercijalne banke, depozitne banke, berze za ovu
vrstu hartija od vrednosti, eskontne i diskontne organizacije, akceptno-kreditne
institucije. U tržište novca spadaju i instrumenti tržišta novca, a ekstenzivno gledano i
tržište deviza i valuta može činiti deo tržišta novca.
Uloga tržište novca danas gledano ima široku i značajnu ulogu u vođenju poslovne
politike banaka, poslovnih i finansijskih organizacija.
Tržište novca omogućava centralnoj banci sprovođenje monetarno-kreditne politike,
regulisanje ponude i tražnje novca, brži opticaj finasijskih sredstava, ostvarivanje
ciljeve devizne politike, politike banaka, funkcionisanje kredtiranje države, javnog
duga, održavanje optimalne likvidnosti subjekata na tržištu kao i banaka, odvijanje
društvene reprodukcije sa što manje zastoja, privredni rast u celini.
Tržište novca je instrument u rukama pre svega centralne banke tj. poslovnih banaka
na kojem se ostvaruju neki od važnih parametara funkcionisanja finasijskog tržišta
čime se osigurava, poboljšava, razvija ekonomski rast, cena novca tj. kamata
regulisanje razvoja uplitanje u njegove tokove, tokove investiranja i slično.
Tržište novca i tržište kapitala možemo posmatrati kroz prizmu bankarskog kapitala
koji predstavlja izvor štednje,sa jedne strane, i njihovu transformaciju u novčana
sredstva, ubrizgana kao investiciona sredstva na tržištu kapitala. Iz tih razloga
možemo povući tanku liniju između tržišta novca, i finansijskih tokova u privredi,
tokova u bankarskom sektoru, jer njihov uticaj i korelacija su nekada toliko
isprepletane da u teoriji ta linija i postoji dok u ekonomskim tokovima sve ove
kategorije su nerazdvojive za normalno funkcionisanje makro tj. mikroekonomskih
subjekata.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti