Upravljanje medicinskim otpadom
Sadržaj
Uvod...........................................................................................................................................3
1. Ekologija i energetika....................................................................................................4
2. Evropska energetska politika.........................................................................................5
3. Negativni uticaj proizvodnje i korišćenja energije na životnu sredinu..........................6
3.1.
Nafta kao energenat i izvor zagađivanja životne
sredine........................................7
3.2.
Ugalj.....................................................................................................................
....8
3.3.
Prirodni ili zemni
gas.............................................................................................10
4. Kjoto protokol i nastojanja međunarodne zajednice da smanji emisiju gasova
sa efektom staklene bašte.............................................................................................11
5. Nuklearna energija.......................................................................................................12
6. Alternativni izvori energije sigurna energetska proizvodnja i potrošnja.....................12
6.1.
Solarna
energija.....................................................................................................13
6.2.
Energija
vetra.........................................................................................................13
6.3.
Energija vode-
hidroenergija...................................................................................14
Zaključak..................................................................................................................................15
Literatura..................................................................................................................................16
2
Ekologija i energetika Marko Stojanović 52/09
Uvod
Ekologija je pored materije i informacija, neophodan input svakog proizvodnog
procesa Ona obezbeđuje funkcionisanje i razvoj ekonomskih sistema, pa samim tim i
ljudskog društva u celini i predstavlja osnovni uslov za nesmetano funkcionisanje savremene
civilizacije kao i njen kontinuirani razvoj. Zahvaljujući energiji razvio se i održava život na
ovoj Planeti i stvorena su sva materijalna dobra na njoj.
Pristupačnost- energija mora biti dustupna po cenama koje su prihvatljive za
siromašne ljude, ali i da omogućuju proizvodnju, transformaciju i distribuciju, odnosno dalju
osnovu za dalji razvoj i održavanje energetskih sistema Raspoloživost- kontinuirano
snabdevanje energijom u dugom vremenskom periodu i sa zadovoljavajućim kvalitetom
usluga. Prihvatljivost- usklađenosti društvenih ciljeva i ciljeva zaštite životne (nestajanje
šuma, degradacija zemljišta, povećanje kiselosti na regionalnom nivou, zagađenja nastala kao
posledica sagorevanja konvencionalnih energetskih izvora, efekat gasova staklene bašte i
promene klime izazvane njima, nuklearnu bezbednost, upravljanje otpadom i njegovim
raznošenjem)
Praktično svi energetski izvori i postrojenja imaju veći ili manji uticaj na okolinu,
tako da ne postoji ekološki potpuno čist izvor energije. Kod proizvodnje primarne energije
najznačajniji uticaji nastaju pri proizvodnji uglja, uljnih škriljaca i nuklearnih sirovina, dok je
znatno manji uticaj proizvodnje nafte i prirodnog gasa. Znatno veći uticaj na životnu sredinu
ima proizvodnja sekundarne energije

4
Ekologija i energetika Marko Stojanović 52/09
Drugo povećanjem obnovljivih izvora energije povećava se energetska održivost
sistema i smanjuje se zavisnost od uvoza energetskih sirovina i električne energije. Inače
očekuje se da će obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurenti konvencionalnim
izvorima energije, prvenstveno energija vetra, malih hidrocentrala, energija iz biomase i
sunčeva energija.
2. Evropska energetska politika
Evropska Unija, tj. zemlje članice su usvojile Green Paper
obezbedjenju snadbevanja energijom. Ovim dokumentom je identifikovano šest ključnih
oblasti u kojima EU treba preduzeti akciju:
Stvaranje konkurentskog jedinstvenog Evropskog tržišta- održivo, konkurentno i
sigurno snabdevanje neće biti ostvareno bez slobodnog i konkurentnog tržišta
energije, na kome neće biti dominacije pojedinih nacionalnih igrača.
Solidarnost među državama članicama- Posebno se insistira na transparentnosti svih
informacija vezanih za energetsko snabdevanje, kao i na solidarnosti u obezbeđivanju
energetske infrastrukture Evrope od rizika od prirodnih katastrofa i terorističkih
pretnji kao i od političkih rizika, uključujući i prekid snabdevanja energijom.
Diverzifikovanje energetskog miksa- Svaka država članica i energetska kompanija
bira svoj energetski miks. Međutim izbori od strane jedne države članice neminovno
imaju uticaj na energetsku bezbednost svojih suseda i zajednice kao celine, kao i na
konkurentnost i životnu sredinu.
Održivi razvoj- Integrisani pristup u borbi protiv klimatskih promena. EU je zauzela
stav da je efikasna akcija za rešavanje klimatskih promena hitna i opredeljena je ka
tome da svjim primerom i konkretnim aktivnostima podrži najširu moguću
međunarodnu akciju. Naročito se insistira na energetskoj efikasnosti i na povećanom
korišćenju obnovvljivih izvora energije. Od fundamentalnog je značaja obezbeđivanje
dugoročno bezbednog i privrednog okvira za investicije u dalji razvoj čistih i
obnovljivih izvora energije u EU.
„GREEN PAPER- A European Strategy for Sustainable, Competitive and Secure Energy“ Commission of the
European Communities, Brussels, 8.3.2006
5
Ekologija i energetika Marko Stojanović 52/09
Podsticanje inovacija- Je strategijski Evropski energetski tehnološki plan. Razvoj i
primena novih tehnologija koje će obezbediti energetsku efikasnost, korišćenje
obnovljivih izvora energije redukciju emisije CO2 i drugih štetnih materija od
suštinskog značaja za sigurno snabdevanje, održivost i industrijsku konkurentnost.
Evropa mora da osigura da njene industrije postanu svetski lideri u ovim novim
generacijama tehnologija i procesa.
Koherentnu spoljnu energetsku politiku- Energetski izazovi sa kojima se suočava
Evropa zahtevaju koherentnu spoljnu politiku, koja će Evropi da omogući efikasniju
međunarodnu ulogu u rešavanju zajedničkih problrma sa energetskim partnerima
širom sveta. Prvi korak je da se dogovore na nivou zajednice o ciljevima jedinstvene
spoljne energetske politike i o akcijama potrebnim da se preduzme kako na nivou
zajednice, tako i na nacionalnom nivou. To bi omogućilo EU, u stvari „ da razgovara
u jedan glas“ jer jedinstveni stav EU, najpre na unutrašnjem a potom i na spoljasnjem
planu, pojačao bi njenu pregovaračku poziciju prema snabdevačima.
Strategijom koju je definisala Evropska komisija u Zelenom dokumentu se nastoji
obezbediti nesmetano snadbevanje potrebnom energijom, povećati energetsku efikasnost,
podstaći veću upotreba obnovljivih izvora, smanjiti štetno dejstvo proizvodne energije po
životnu okolinu, što bi trebalo da vodi podizanju životnog standard na viši nivo, stimulisanju
ekonomskog rasta, povećanju zaposlenosti i sl.
3. Negativni uticaj proizvodnje i korišćenja energije na
životnu sredinu
Prateći primenu energije na njenom putu do krajnjeg korisnika lako je uočiti da
najveći uticaj na životnu sredinu imaju fosilna goriva čiji se hemijska energija transformiše u
električnu i toplotnu, kao i u energiju za hlađenje s jedne strane, te u mehaničku energiju za
pokretanje vozila s druge strane. Pri tim transformacijama nastaju emisije koje utiču na
ekosistem, neke zagađujući lokalno a neke globalno. Dok je lokalno štetno delovanje emisija
svim vidljivim, lako se dolazi do konsezusa oko mera zaštite čim društvo otkrije osnovne
egzistencijalne probleme, dotle je globalno delovanje emisije manje uočljivo, i potrebno je
stvarati širi konsenzus da bi se pokrenule mere zaštite životne sredine.
Vujović, T., “ Ključne determinante odlučivanja u eko marketingu“, Ekonomski fakultet, Kosovska Mitrovica,
2012, str. 135
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti