Upravljanje savremenim performansama u preduzeću tekstilne industrije
Sadržaj
Uvod........................................................................................................................................4
1. Osnovne karakteristike opštine Sombor.............................................................................5
2. Prirodne karakteristike opštine Sombor..............................................................................6
2.1. Geomorfologija............................................................................................................ 6
2.2. Pedološke karakteristike.............................................................................................. 6
2.3. Klima............................................................................................................................7
2.4. Padavine....................................................................................................................... 7
3.1. Saobraćajna infrastruktura........................................................................................... 8
3.2. Vodna infrastruktura....................................................................................................8
3.3. Infrastruktura za vodosnabdevanje..............................................................................9

1. Osnovne karakteristike opštine Sombor
Opština Sombor se nalazi na severo-zapadu AP Vojvodina i prostire se na 1.177,22 km
2
što
čini 1,33% ukupne teritorije Republike Srbije. Sombor kao središte zapadno-bačkog okruga
ima 97.263 stanovinika prema popisu iz 2002. godine i predstavlja drugu opštinu po
veličini u AP Vojvodina, odnosno četvrtu opštinu prema brojnosti stanovništva.
Sombor kao administrativni centar Zapadnobačkog okruga ima 15 naseljenih mesta: Aleksa
Šantić, Bački Breg, Bački Monoštor, Bezdan, Gakovo, Kljajićevo, Kolut, Rastina, Riđica,
Svetozar Miletić, Staništić, Stapar, Telečka, Čonoplja i prigradska naselja odnosno salaše:
Bilić, Bukovac, Gradina, Žarkovac, Kozara, Lenija, Lugovo, Milčić, Nenadić, Obzir,
Radojevići, Rančevo, Centrala, Čičovi, Šikara i Šaponje.
Opština Sombor se graniči sa zapadne strane sa Republikom Hrvatskom, a sa Mađarskom
na severu. Na istočnoj strani od opštine se nalazi Kula, dok na jugu i jugozapadu se graniči
sa Odžacima i Apatinom.
Nastanak Sombora se vezuje za XIV vek kada je bio u vlasništvu ugarske porodice Cobor.
Vremenom su ime promenili u Cobor Sent-Mihalja, kada se počeo razvijati sa većim broj
domova i žitelja. U XVI veku, Sombor su osvojili Turci i Sombor u narednom periodu
postaje turska trgovačka palanka i vojno sedište, a ujedno i sedište najveće nahije u
Segedinskom sandžaku.
Kada je 1687. godine Sombor oslobođen od Turaka naseljavaju ga Bunjevci i Srbi, koji su
se borili u austrijsko-turskim bitkama kod Slankamena i Sente i zahvaljujući istima dobili
status vojničkog šanca na Potiskoj vojnoj granici i status vojničkog mesta. U XVIII veku
Sombor je postao sedište Bačke.
Strategija lokalnog održivog razvoja opštine Sombor:
http://www.sombor.rs/media/files/strategija_lokalnog_odrzivog_razvoja_opstine_sombor.pdf
4
Slika 1: Opština Sombor sa naseljima
2. Prirodne karakteristike opštine Sombor
2.1. Geomorfologija
U opštini Sombor je zaslupljena lesna zaravan, lesna terasa i aluvijalna ravan. Telečna lesna
zaravan obuhvata 1/3 površine teritorije. Aluvijalna ravan Dunava obuhvata viši deo koji se
odnosi na aluvijalnu terasu, a niži deo na inundacionu ravan. Lesna terasa predstavlja
najviši deo i nalazi se na 120 m, dok je inundaciona ravan visine oko 76 m.
Osim prethodno pomenutih reljefnih oblika zastupljene su i lučna uduljenja, rečne doline,
predolice i peščani brežuljak. Sve morfološke celine su decidirane vodenim tokovima među
kojima je prisutna gusta kanalska mreža.
2.2. Pedološke karakteristike
U opštini Sombor su zastupljene šest vrste tipova odnosno podtipova zemljišta: černozem,
livadska crnica, ritska crnica, slatina, aluvijalno zemljište i glinovito zemljište.
Černozem
zauzima najveću površinu u Opštini, a takođe je i najplodniji tip jer raspolaže
velikom poroznošću, a povoljan vodni i vazdušni režim kao i sadržaj humusa doprinosi
njegovoj plodnosti. Podtipovi černozem zemljišta koji su zastupljeni u Somboru su:
karbonatni i beskarbonatni černozem, peskoviti, degradirani, zaslanjen i slabo zaslanjen
černozem.
5

3. Razvijenost infrastrukture
3.1. Saobraćajna infrastruktura
Opštinu Sombor karakteriše razvijena putna mreža magistralnih, regionalnih i lokalnih
puteva a najznačajnici su:
Sombor-Vrbas
Sombor-Subotica
Sombor-Bezdan-Bački Breg-Republika Mađarska
Sombor-Bezdan-Dunav-Republika Hrvatska
Sombor-Apatin
Sombor-Odžaci
Železnički saobraćaj je razvijen, ali zahteva reogranizaciju i osavremenjavanje postojećih
pruga. Potrebno je aktivacija pojedinih pravaca Sombor-Riđica-državna granica-Baja i Sombor-
Bezdan-državna granica-Beli Manastir.
Intenzivni vodni saobraćaj je omogućen jer kroz Sombor protiče reka Dunav i kanali Bezdan-
Vrbas i DTD deonice Bezdan-Srpski Miletić. Kanal Bezdan-Vrbas predstavlja regionalno
pristanište koje se nalazi sa južne strane Sombora.
Od graničnih prelazi u opštini Sombor postoje:
1. drumski prelaz Bački Breg, kao prelaz za putnički saobraćaj
2. drumski prelaz Bezdan, kao prelaz za putnički i teretni saobraćaj
3. rečni prelaz Bezdan.
3.
2. Vodna infrastruktura
Od vodnih resursa u opštini Sombor se nalaze reka Dunav, Plazović, Mostonga, DTD
mnogobrojni kanali i močvare. Prvi sektor reke Dunav se nalazi u Somboru, od ukupno pet
koji su zastupljeni u Republici Srbiji. Širina korita varira između 380 i 760 m. Ovakve
varijacije prouzrokuju i različite dubine, koje se kreću u granicama između 4, 7 i 12,6 m u
odnosu na srednji vodostaj. Na sektoru od Bezdana do Vukovara srednje brzine toka su
0,81 m/s, a maksimalne su prosečno 1,40 m/s.
Reka Dunav u opštini Sombor ima dosta plitko korito, i analizom prethodno pomenutih
podataka može se reći da ima veliki značaj na razvoj privrede u pogledu vodnog
saobraćaja, lova i ribolova, tuzirma i ostalog.
Sistemi za odvodnjavanje se obuhvaćeni u celokupnoj opštini Sombor i to: Serevna
Mostonga, Telečka, Žarkovac, Istočna Gradina, Stapar, Severna Jergička, DTD-Čičovi-
Soinfo: http://www.soinfo.org/vesti/tag/grani%C4%8Dni+prelaz/
Dunav istraživanje: http://www.emins.org/sr/aktivnosti/projekti/dunav/dunav_istrazivanje.pdf
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti