Odlomak

Josip Talanga, Uvod u političku filozofiju

Politička filozofija

Središnja je tema političke filozofije pojam države. Taj pojam implicira načelna pitanja pravne i pravedne države odnosno njezinih institucija.

Za razliku od političke znanosti politička filozofija ne izučava empirijsku građu, nego samo posredno ispituje na kojim načelima počiva dobar i pravedan državni poredak.

Politička je filozofija dakle normativna znanost iako poput primijenjene etike uvijek ostaje u dilemi između normativne idealnosti i svakodnevne stvarnosti. Nikada naime ne može i ne smije izbjegavati izravan odgovor da li je neka konkretna politička stvarnost stvarno pravedna.

Sljedeće teme čine okosnicu uvoda u političku filozofiju:

1. Legitimitet države

1.1. Na čemu počiva legitimitet države? / Politička antropologija
1.2. Teorijski tipovi opravdavanja države
1.3. Antiteze u opravdavanju

2. Osnovna struktura pravedne države

2.1. Ciljevi i granice djelovanja države
2.2. Pojam prava i zakona / Ustav
2.3. Državni suverenitet i autoritet
2.4. Granice državne moći / Parlamenti i skupštine
2.5. Neki uvjeti svake pravedne države / Upravni sistem i administracija
2.6. Funkcija većinskoga principa / Zastupništvo / Izbori
2.7. Političke stranke

3. Država i sustav javnih institucija

3.1. Legitimiranje državne vlasti / Što je to politika?
3.2. Posebnost državne zajednice / Tipovi državnih zajednica
3.3. Doseg državne vlasti / Politički menagement
3.4. O naravi državnih institucija
3.5. Država i građanske udruge / Interesne skupine i pokreti / Politička kultura

4. Model ustavne zastupničke demokracije

4.1. Normativni karakter demokracije
4.2. Posebnost atenske demokracije
4.3. Tradicija liberalizma i republikanizma / Moderne teorije demokracije
4.4. Suvremena ustavna demokracija
4.5. Metapolitičke pretpostavke demokracije
4.6. Univerzalni karakter ustavne zastupničke demkracije
4.7. Pojava totalitarizma

5. Sloboda, pravednost i ljudska prava

5.1. Dobra i pravedna država – metapolitičke pretpostavke
5.2. Normativni karakter osnovnih političkih pojmova / Pravednost
5.3. Sloboda i ljudsko dostojanstvo – konačni normativni temelj
5.4. Osnovna ljudska prava kao konsensualna metapolitički okvir državne legitimnosti
5.5. Zdravorazumski temelj osnovnih političkih normi (epistemološka pitanja)

6. Socijalna pravednost i jednakost

6.1. Smisao i granice jednakosti
6.2. Nužnost socijalne pravednosti
6.3. Prava većine, manjine i pojedinaca / Opća volja

7. Univerzalizam i partikularizam

7.1. Pojam nacionalne države / Nacionalnost, narodnost, državljanstvo, građanstvo
7.2. Manjinske posebnosti i tolerancija
7.3. Tradicija obvezuje?
7.4. Liberalizam, konzervativizam, komunitarizam, utopizam
7.5. Ženska i manjinska prava

8. Vlasništvo i privredni poredak

8.1. Kako se legitimira vlasništvo? / Privatno, javno i državno vlasništvo
8.2. Tko je odgovoran za materijalna dobra zajedničkoga života? / Solidarnost i subsidiarnost
8.5. Vlasništvo obvezuje
8.6. Gdje su granice socijalne države?
8.7. Problem komunizma

9. Globalni politički poredak

9.1. Rat i mir, glad i siromaštvo
9.2. Je li moguća jedna svjetska država?
9.3. Promicanje ljudskih prava
9.4. Građanska neposlušnost, pasivni i aktivni otpor / Aktivan otpor političkoj vlasti
9.5. Pravedan rat / Preventivan rat
9.6. Međunarodne institucije

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Političke nauke

Više u Skripte

Komentari