Sankcija
Objavio Tijana Bagic 31. januar 2024.
Objavio studenti.rs 22. septembar 2015. Prijavi dokument
Josip Talanga, Uvod u političku filozofiju
Politička filozofija
Središnja je tema političke filozofije pojam države. Taj pojam implicira načelna pitanja pravne i pravedne države odnosno njezinih institucija.
Za razliku od političke znanosti politička filozofija ne izučava empirijsku građu, nego samo posredno ispituje na kojim načelima počiva dobar i pravedan državni poredak.
Politička je filozofija dakle normativna znanost iako poput primijenjene etike uvijek ostaje u dilemi između normativne idealnosti i svakodnevne stvarnosti. Nikada naime ne može i ne smije izbjegavati izravan odgovor da li je neka konkretna politička stvarnost stvarno pravedna.
Sljedeće teme čine okosnicu uvoda u političku filozofiju:
1. Legitimitet države
1.1. Na čemu počiva legitimitet države? / Politička antropologija
1.2. Teorijski tipovi opravdavanja države
1.3. Antiteze u opravdavanju
2. Osnovna struktura pravedne države
2.1. Ciljevi i granice djelovanja države
2.2. Pojam prava i zakona / Ustav
2.3. Državni suverenitet i autoritet
2.4. Granice državne moći / Parlamenti i skupštine
2.5. Neki uvjeti svake pravedne države / Upravni sistem i administracija
2.6. Funkcija većinskoga principa / Zastupništvo / Izbori
2.7. Političke stranke
3. Država i sustav javnih institucija
3.1. Legitimiranje državne vlasti / Što je to politika?
3.2. Posebnost državne zajednice / Tipovi državnih zajednica
3.3. Doseg državne vlasti / Politički menagement
3.4. O naravi državnih institucija
3.5. Država i građanske udruge / Interesne skupine i pokreti / Politička kultura
4. Model ustavne zastupničke demokracije
4.1. Normativni karakter demokracije
4.2. Posebnost atenske demokracije
4.3. Tradicija liberalizma i republikanizma / Moderne teorije demokracije
4.4. Suvremena ustavna demokracija
4.5. Metapolitičke pretpostavke demokracije
4.6. Univerzalni karakter ustavne zastupničke demkracije
4.7. Pojava totalitarizma
5. Sloboda, pravednost i ljudska prava
5.1. Dobra i pravedna država – metapolitičke pretpostavke
5.2. Normativni karakter osnovnih političkih pojmova / Pravednost
5.3. Sloboda i ljudsko dostojanstvo – konačni normativni temelj
5.4. Osnovna ljudska prava kao konsensualna metapolitički okvir državne legitimnosti
5.5. Zdravorazumski temelj osnovnih političkih normi (epistemološka pitanja)
6. Socijalna pravednost i jednakost
6.1. Smisao i granice jednakosti
6.2. Nužnost socijalne pravednosti
6.3. Prava većine, manjine i pojedinaca / Opća volja
7. Univerzalizam i partikularizam
7.1. Pojam nacionalne države / Nacionalnost, narodnost, državljanstvo, građanstvo
7.2. Manjinske posebnosti i tolerancija
7.3. Tradicija obvezuje?
7.4. Liberalizam, konzervativizam, komunitarizam, utopizam
7.5. Ženska i manjinska prava
8. Vlasništvo i privredni poredak
8.1. Kako se legitimira vlasništvo? / Privatno, javno i državno vlasništvo
8.2. Tko je odgovoran za materijalna dobra zajedničkoga života? / Solidarnost i subsidiarnost
8.5. Vlasništvo obvezuje
8.6. Gdje su granice socijalne države?
8.7. Problem komunizma
9. Globalni politički poredak
9.1. Rat i mir, glad i siromaštvo
9.2. Je li moguća jedna svjetska država?
9.3. Promicanje ljudskih prava
9.4. Građanska neposlušnost, pasivni i aktivni otpor / Aktivan otpor političkoj vlasti
9.5. Pravedan rat / Preventivan rat
9.6. Međunarodne institucije
Objavio Tijana Bagic 31. januar 2024.
Objavio m.djordjevic1979 31. januar 2024.
Objavio m.djordjevic1979 31. januar 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.