Uzroci i posledice inflacije
2
SADRŽAJ
......................................................................................7
............................................................................................8
..............................................................................................9
UTICAJ INFLACIJE NA KAMATNU STOPU
...............................................................................12
2
REZIME
Inflacija je prekomjerno povećanje novčane mase u opticaju,što dovodi do smanjenja
vrijednosti novca. Može se definisati i kao pad vrijednosti novca. Svoje porijeklo vodi od
latinske riječi inflare, odnosno inflation što znači nadimanje.
Za vrijeme hiperinflacije većina troškova inflacije postaje ozbiljna. Hiperinflacija obično
počinje kad vlada finansira veliki budžetski deficit štampanjem novca.
Kamata je cijena upotrebe tuđih novčanih sredstava. To je cijena upotrebe pozajmljenog
kapitala i uglavnom se plaća iz viška vrijednosti koje odbacuje pozajmljeni kapital.
Nominalna kamatna stopa je zbir realne kamatne stope i stope inflacije. Realna kamatna
stopa predstavlja prilagođavanje nominalne kamatne stope za inflaciju. Fišerov efekat govori
da se nominalna kamatna stopa kreće jedan na jedan sa očekivanom inflacijom.
Ključne riječi :
-
Inflacija,
-
hiperinflacija,
-
kamatna stopa – realna i nominalna kamata.

2
2. POJAM INFLACIJE
Sam pojam inflacija vodi poreklo od latinske riječi
inflare
što znači naduvati, odnosno
rijeći
inflation
koja znači nadimanje.
nflacija (engl. inflation, njem. Geldentwertung, Inflation) je prekomjerno povećanje
novčane mase u optjecaju, što dovodi do smanjenja vrijednosti novca.
I
Inflacija je neravnoteža u robnonovčanim odnosima izazvana povećanjem novčane mase u
optjecaju i mase odobrenih kredita u usporedbi s veličinom raspoloživog robnog fonda
izraženog ukupnim cijenama.
Inflacija je povećanje agregatne razine cijena u odnosu na vrijednost novca. Pojam
inflacije takođe se može definisati kao pad vrijednosti novca. Vrijednost novca označava
njegova kupovna moć. Dakle, ako u određenoj privredi postoji inflacija, kupovna moć te
valute pada.
Možemo reći da postoje
starija (monetaristička) shvatanja inflacije
i
novi pristup
inflacije.
Starija shvatanja inflacije
bi se mogla smatrati pretežno
monetarističkim
, jer se inflacija
definiše kao stanje u kome usljed povećanja količine novca u opticaju dolazi do pada
vrijednosti novca, a kao posljedica toga dolazi do opšteg povećanja cijena
Novija shvatanja
kažu da je suština inflacije poremećaj robnonovčanih odnosa, naime kada je
efektivna novčana tražnja veća od ponude roba i usluga dolazi do inflacije, bez obzira da li je
to posljedica povećanja opšteg nivoa ili ne.
3. VRSTE INFLACIJE
Inflacija se može podjeliti prema sledećim karakteristikama:
1. Prema intenzitetu ili jačini,
2. Prema dužini svog trajanja
3. Prema porjeklu svog nastanka
Definicija preuzeta iz riječnika -
Monetarne i javne finansije
prof.dr. Žarko Ristić, prof.dr. Slobodan Komazec, prof.dr. Jovan Sejmenović, Banja
Luka,2008.g. str. 69.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti