Vrste saobraćaja
SADRZAJ
1
UVOD
U današnjoj eri poslovanja, koju odlikuju turbulentne promene i izuzetna
konkurencija, vrlo je važno identifikovati faktore koji će nam omogućiti da održimo visok
nivo stabilnosti u poslovanju, kao i relevantnu uštedu u troškovima . Tako, na primer, svaka
proizvodna organizacija, koja primenjuje koncept stalnog unapredjenja poslovnih procesa,
pored akcenta na brzinu i količinu proizvodnje, veliku pažnju mora posvetiti i distribuciji,
odnosno transportu svojih proizvoda. U tome posebnu ulogu ima saobracaj…
Saobraćaj predstavlja privrednu granu u kojoj se vrši prevoz ljudi i stvari sa jednog
mesta na drugo. Spada u tercijarni sektor ekonomskih delatnosti. Za razliku od poljoprivrede
i industrije on ne stvara u procesu rada novi proizvod, ne menja njegova svojstva (fizička,
hemijska) i kvalitet. Saobraćajni proizvod je činilac razvoja ljudskog društva zato što
povezuje proizvođače (dobavljače) i potrošače. Saobraćaj je neraskidivo vezan za ostale
privredne grane, a takođe i za prirodu. On je spona proizvodnje i potrošnje tj. proizvođača i
tržišta (pod uslovom da oni nisu na istom mestu). Saobraćaj omogućuje razmenu dobara
(trgovinu). Čitav ekonomski život zavisi od funkcionisanja saobraćaja kako u jednom regionu
tako i u čitavom svetu. Jedna od njegovih bitnih karakteristika jeste da se često koristi kao
jedan od najboljih pokazatelja nivoa razvijenosti država.
I VRSTE SAOBRAĆAJA
Osnovne vrste savremenog transporta su –
železnički, vodeni (morski, rečni), drumski,
vazdušni, cevovodni i bežični
. Pojedinačno čine saobraćajne mreže, a zajedno formiraju
jedinstven saobraćajni sistem regiona ili sveta. Najbrže od svih u novije vreme se razvijao
automobilski, cevovodni i vazdušni saobraćaj. Povećan je i značaj morskog saobraćaja.
Gotovo u svim zemljama sveta pogoršana je pozicija železničkog saobraćaja. Veći deo svih
saobraćajnih sredstava i saobraćajnica koncentrisan je u razvijenim zemljama. Na njih otpada
značajan deo prometa tereta i putnika svetskog transporta. Zemlje u razvoju su znatno slabije,
nego razvijene, obezbeđene saobraćajem, što se nadovezuje na našu prethodno izvedenu
konstataciju da se saobraćaj u velikoj meri koristi kao pokazatelj nivoa razvijenosti država.
Za svaki vid saobraćaja može se izdvojiti niz prednosti i nedostataka, koji mu pri
transportu određene vrste robe ili putnika stavljaju na prvo, ili pak na poslednje mesto. To
zavisi od niza faktora, ili bolje rečeno kriterijuma koji će predstavljati osnovu pri njihovoj
klasifikaciji i rangiranju. Fokus u našem daljem izlaganju biće na utvrđivanju konkurentskih
prednosti i nedostataka isključivo kod suvozemnih vidova saobraćaja.
2

III KONKURENTNOST POJEDINAČNIH
VIDOVA TRANSPORTA
Na današnjem stepenu razvoja saobraćajne tehnike korisnicima prevozne usluge za
zadovoljenje saobraćajnih potreba mogu stajati na raspolaganju saobraćajna sredstva
nekoliko saobraćajnih grana. Količina i kvalitet saobraćajnih usluga, koje pruža jedno
saobraćajno sredstvo zavisi od njegovih tehničkih, eksploatacionih i ekonomskih
karakteristika. U ovom izlaganju neću govoriti o tehničkim karakteristikama pojedinih
saobraćajnih sredstava, koje proističu iz karaktera njihovog puta i pogonske energije, ali je
bitno istaći određene ekonomsko – eksploatacione karakteristike. Najvažnije su:
transportna sposobnost (kapaciteti prevoza)
elastičnost prevoza (mogućnost prilagođavanja potrebama korisnika prevoza)
brzina prevoza
pouzdanost (urednost i tačnost)
bezbednost
cena koštanja (troškovi) prevoznih usluga
Prethodno navedeni elementi služiće nam kao orijentir u definisanju konkurentekih prednosti
i nedostataka pojedinih vidova saobraćaja.
TRANSPORTNA SPOSOBNOST
Kapaciteti prevoza pojedinih saobraćajnih sredstava zavise u prvom redu od
njihovih tehničkih osobina, a zatim od uslova i načina eksploatacije. Masovna robna
proizvodnja koja daje milione tona uglja, čelika, nafte, građevinskog materijala i raznih
artikala široke potrošnje tražila je i traži saobraćajna sredstva koja imaju ogromne prevozne
kapacitete.
Prevozni kapaciteti pojedinih saobraćajnih sredstava su različiti. Oni zavise od
čitavog niza faktora tehničkog karaktera. Dosadašnja iskustva pokazuju da u suvozemnom
saobraćaju železnica raspolaže znatno većim prevoznim kapacitetom od automobilskog
saobraćaja. Zbog toga je njena upotreba za prevoz masovnih količina teških roba kao što su
rude, građevinski materijal i dr. još uvek vrlo značajna i po svome obimu daleko prelazi obim
prevoza masovnih roba vozilima drumskog motornog saobraćaja. Današnji nivo tehnike
omogućava obavljanje ogromnih prevoza železnicom. Prema izvesnim analizama
jednokolosečna železnička pruga ima prevoznu moć od oko 10 miliona tona robe u jednom
pravcu. Dvokolosečna pruga može da dostigne takve prevozne kapacitete koji su u stanju da
praktično zadovolje potrebe i najrazvijenijih privreda. Kakav je odnos prevoznih kapaciteta
železnica u poređenju sa drumskim motornim saobraćajem pokazaćemo na jednom primeru.
4
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti